KO KOČI LEKSIKON SRBA U HRVATSKOJ: Projekat o vekovnoj ulozi naših sunarodnika u kulturi i nauci suseda ostao mrtvo slovo na papiru

Inicijator Čedomir Višnjić, istoričar i pisac koji je bio i na čelu zagrebačke "Prosvjete", rezignirano priznaje da "nažalost, nema energije". U razgovoru za "Novosti" kaže da dosad nisu obavljene ni osnovne pripreme za tako ambiciozni poduhvat:

- Nije urađeno praktično ništa, nije ni okupljeno jezgro onih koji bi radili na Leksikonu. Ideju smo pokrenuli u zagrebačkoj "Prosvjeti", ali zasad je sve ostalo na toj ideji.

Ovaj naučnik nedavno je objavio prvi tom knjige "Dvadesete" u kojoj govori o sudbini ovdašnjih Srba u turbulentnom prošlom veku. Leksikon Srba, kako ističe, trebalo je prvi put da široj javnosti predstavi kompletan prikaz sudbine Srba u Hrvatskoj, njihovom doprinosu srpskoj, ali i hrvatskoj kulturi i nauci, koju zvanični Zagreb godinama negira ili prisvaja:

- Jedno ovakvo kapitalno delo zahteva ne samo dobru pripremu, već i finansiranje. Znali smo od početka da "Prosvjeta" sama ne bi mogla da realizuje Leksikon, ali čini mi se da novac ipak nije bio prepreka da se započne sa radom. Početni entuzijazam je splasnuo, azbučnik nismo napravili i tako se nije moglo početi ni sa ozbiljnim prikupljanjem građe - objašnjava Višnjić.

Svestan je naš sagovornik i izazova koji su takođe, kako kaže, bili prepreka za realizaciju Leksikona. Podseća nas da je to bio projekat na kom bi bili angažovani istraživači iz Hrvatske i Srbije, a teško da bi se, kako strahuje, "postiglo saglasje i izbegli suprotstavljeni stavovi".

- To je poseban problem za redakciju koja bi bila formirana, jer bismo dobili sasvim različite tekstove iz Hrvatske i Srbije. To, naravno, ne bi bilo dobro za Leksikon, ali takva je naša stvarnost - govori Višnjić.

U prilog tezi da kadrovi postoje, svedoči i osnivanje Arhiva Srba u Hrvatskoj, koji je nastao 2006. godine u saradnji Srpskog narodnog vijeća i "Prosvjete". U Arhivu se prikuplja i čuva razna građa i dokumentacija važna za kulturno-istorijsku baštinu Srba u Hrvatskoj, kao i za proučavanje srpsko-hrvatskih odnosa.

- U Arhivu rade stručnjaci koji su zaista kompetentni da rade i na izradi Leksikou, dakle kadrovsku bazu imamo - govori Čedomir Višnjić, koji smatra da je moguća i saradnja sa Leksikografskim zavodom koji ima najbolje kadrove i iskustvo na takvim poslovima.

Arhiv je, kako kaže, dosad prikupio i gradivo srpskih institucija u Hrvatskoj, od "Prosvjete", preko Srpske pravoslavne crkve, do Srpskog demokratskog foruma. Poseduje i oko 8.000 digitalnih zapisa.

- Sve to bi bilo dragoceno za Leksikon Srba u Hrvatskoj, ali očigledno nema ni istinske želje, entuzijazma, niti podrške da se realizuje takav projekat koji bi dao kompletnu sliku o sudbini Srba i odnosima Srba u Hrvatskoj sa Hrvatima i Srbima iz Srbije.

Pokušaja da se razjasni sudbina najznačajnijih Srba u Hrvatskoj bilo je i u Srbiji, objavljivane su knjige, ali predstavljaju "rezultat istraživanje pojedinaca".

Inače, u mnogim oblastima današnje Hrvatske, države u kojoj je na meti  sve srpsko, uključujući i naše pismo, srpski narod je bio prisutan još od ranog srednjovekovnog razdoblja. Srpska plemena su još od 7. veka nastanjivala područje od Konavala do ušća reke Cetine. To su bili Konavljani, Zahumljani i Neretljani, a ove oblasti pripadale su srpskoj državi Nemanjića sve do početka 14. veka.

U severnim oblastima današnje Hrvatske, prisustvo srpskog naroda se značajno uvećalo tokom 15. veka, kada su srpski despoti Lazarevići i Brankovići imali velike posede u ugarskim oblastima.

Procenti sve govore

PREMA rezultatima popisa stanovništva iz 2021. godine, na području Hrvatske je živelo 123.892 Srba, što čini 3,20 odsto od ukupnog broja stanovnika te države, dok ih je na popisu iz 2011. živelo 186.633 (4,36 odsto).

Ukupan broj Srba u Hrvatskoj smanjen je za tri četvrtine u odnosu na popisa iz 1991. godine, kada ih je bilo 581.663 i kada su činili 12,2 odsto ukupnog broja stanovnika Hrvatske.

Ustavom Hrvatske iz 1990. godine, Hrvatski sabor je srpskom narodu ukinuo status konstitutivnog naroda u Hrvatskoj.

Sto sudbina u 100 godina...

I POTPISNIK ovih redova upravo radi na knjizi "Sto sudbina Srba u Hrvatskoj u sto godina". Ovo delo moglo bi da bude od koristi onima koji se istinski budu latili posla izrade Leksikona, ali to, "naravno, nije sveobuhvatno delo koje bi pomoglo, pre svega mladim generacijama da spoznaju doprinos Srba u istoriji Hrvatske".