VELIKI PROBLEM KOJI POGAĐA CELU PORODICU: Hrvatska na petom mestu među zemljama EU po zavisnosti od alkohola
PO podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatska ima oko 250.000 zavisnika od alkohola i nalazi se među prvih pet zemalja Evropske unije po konzumaciji alkoholnih pića, ta zavisnost je veliki društveni problem jer pogađa celu porodicu, a na lečenju završi tek svaki osmi zavisnik.
Tradicionalno je više zavisnika od alkohola među muškarcima, koji opijanjem pokušavaju da reše probleme s depresijom, panikom ili stresom, budući da zbog kulturoloških razloga oklevaju da priznaju i potraže pomoć, kaže psihijatar Krešimir Radić, specijalista iz Klinike za psihijatriju Vrapče, upozoravajući na problem alkoholizma u Mesecu borbe protiv zavisnosti, prenose agencije.
Uticaj na celu porodicu
Ističe da muškarci tri puta češće umiru od bolesti povezanih s alkoholom te, iako čine većinu među lečenim pacijentima, još uvek puno njih ne uspe da dobije pomoć. Konzumacija alkohola rano u životu dovodi do zdravstvenih problema pa su u programima lečenja u zdravstvenim ustanovama osobe svih starosnoh grupa.
Alkoholizam utiče na mentalno zdravlje cele porodice, koja socijalno i mentalno pati zbog člana koji pije. Deca imaju lošiji uspeh u školi, supružnici problema s funkcionisanjem u radnoj sredini, porodica je opterećena troškovima zbog kupovine alkohola, saobraćajnih kazni i drugih prekršaja, što dodatno osiromašuje i otežava svakodnevicu.
- U takvim porodicama nije retko porodično nasilje. Lekari se često susreću sa situacijama kada porodica više ne želi da ima dodira sa svojim bolesnim članom koji pije, a on je onemoćao, lošeg telesnog zdravlja i nesposoban da se stara za sebe - navodi Radić.
Iako se to obično događa na kraju "ružne priče" koja je trajala decenijama, sistem nema kapaciteta da se nosi s time.
Tokom pandemije povećan broj zavisnika
U doba pandemije pojavili su se novi zavisnici koji su se tokom lokdauna smirivali alkoholom, dok su se neki stari zavisnici ponovo vratili opijanju.
- U svojoj ambulanti imam pacijenta koji je do lokdauna konzumirao opojne droge, ali kako tada nije mogao do dilera prebacio se na alkohol - kaže Radić.
Smatra da su trendu povećanja broja alkoholičara pridoneli nebriga države za mentalno zdravlje građana tokom pandemije i potresa, zatvaranje psihijatrijskih odeljenja u županijskim bolnicama i klinikama i ukidanje psihijatrijskih kreveta radi osiguranja kapaciteta za pacijente s kovidom.
Vlada je krajem novembra donela Strateški okvir razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine, kao i akcijski plan za borbu protiv zavisnosti, na kojem su radile grupe stručnjaka i udruženja pacijenata. Radić se nada da bi oni mogli biti temelj za razvoj novih projekata i finansiranje savremenih, naučno dokazanih modela pomoći.
U prevenciju treba da se uključe i poslodavci i obrazovni sistem, potrebne su edukacija i kampanje usmerene opštoj populaciji, ističe Radić i upozorava kako je situacija naročito loša kada je u pitanju zaštita mentalnog zdravlja dece.
Trećina psihičkih problema kod mladih nastaje do 14. godine, a polovina problema do 18. godine života pa se tu propušta prilika za rano lečenje i intervencije u probleme s alkoholom, upozorio je.
(Telegraf.rs)