MUZIKA IZ DUBINA OKEANA: Kako pesme delfina i kitova deluju na naš nervni sistem (VIDEO)

Ш.Ј. 28. 01. 2026. u 13:45

SVE više ljudi širom sveta koristi zvukove delfina i kitova kao "prirodni lek" za opuštanje, meditaciju, duboko razmišljanje. Međutim postavlja se pitanje: zašto upravo ova frekvencija tako snažno utiče na naš organizam?

Foto AP

Zvuci kitova i delfina imaju strukturu koja u svojim obrascima podseća na ritam i melodiju u ljudskoj muzici, sa promenama tonova i frekvencija koje čoveku deluju poznato i emotivno značajno.

Ipak, ta struktura nije slučajna. Kitovi ove zvuke koriste kako bi komunicirali na velikim udaljenostima, međusobno se prepoznavali i održavali socijalne veze u ogromnim prostranstvima okeana.

Pesme se uglavnom sastoje od niskih frekvencija, najčešće u rasponu od 10 do 40 herca, mada neke komponente mogu biti i niže (ispod 10 Hz) ili više, u zavisnosti od vrste i konteksta.

Grbavi kitovi, koji su najpoznatiji "pevači", koriste upravo te duboke, spore tonove jer se oni najbolje šire kroz vodu na velikim udaljenostima što su potvrdile akustičke analize morskih biologa i okeanografa.

Kako zvuci deluju na čoveka?

Aktivnost ljudskog mozga se može meriti instrumentima kao što je EEG (elektroencefalogram). Ta aktivnost se često klasifikuje u različite tipove moždanih talasa prema frekvenciji:

  • Delta talasi (0,5–4 Hz) – dubok san
  • Teta talasi (4–8 Hz) – duboka relaksacija, meditacija
  • Alfa talasi (8–12 Hz) – smirenost, opuštena budnost
  • Beta talasi (13–30 Hz) – aktivna pažnja, razmišljanje
  • Gama talasi (30+ Hz) – visoka kognitivna aktivnost

Istraživanja u oblasti neuronauke i muzičke terapije pokazuju da spori, ritmični i niskofrekventni zvuci mogu podstaći mozak da pređe iz beta stanja (stres, aktivnost) u alfa i teta stanje, koje se povezuje sa opuštanjem i meditacijom.

Ovaj fenomen poznat je kao "neuralna sinhronizacija" ili entrainment,tj. sposobnost mozga da se uskladi sa spoljašnjim ritmom.

Kako navode istraživači akustičke ekologije i neuronauke, efekat zvukova prirode nije u lečenju, već u smanjenju aktivnosti simpatičkog nervnog sistema (borba ili beg) i aktiviranju parasimpatičkog sistema, koji je odgovoran za opuštanje, usporavanje srčanog ritma i snižavanje nivoa hormona stresa.

Postoje dokazi da: prirodni, niskofrekventni i ponavljajući zvuci, bez naglih promena i disonanci, mogu podstaći stanja koja odgovaraju alfa i teta talasima, što se meri EEG uređajima u studijama o zvuku prirode i relaksaciji.

Novije istraživanje Univerziteta Sunshine Coast u Australiji pokazalo je da ljudi koji slušaju ili su izloženi zvukovima kitova tokom njihovog posmatranja na moru osećaju snažne emocije poput mira, uzbuđenosti i poniznosti, ali i, što je posebno zanimljivo, pojačanu svest o odnosu čoveka prema prirodi.

Iako su pesme okeanskih životinja privlačne mnogim ljubiteljima alternativnih metoda lečenja, važno je naglasiti da one nisu zamena za kliničku terapiju kod ozbiljnih psiholoških poremećaja, poput depresije, anksioznosti ili hroničnog stresa. U takvim slučajevima, profesionalna pomoć i terapijski programi ostaju ključni.

 

Za dobar san i meditaciju

Mnogi ljudi ove zvukove pronalaze putem različitih aplikacija za meditaciju i spavanje. Niski tonovi, bez naglih promena ili disonanci, stvaraju osećaj „zvučnog zagrljaja“ koji okružuje slušaoca i omogućava mozgu da se odvoji od buke i stresnih misli.

Ako odlučite da isprobate ovu vrstu audio terapije, stručnjaci preporučuju:

  1. slušanje pesama pred spavanje, tokom odmora ili lagane meditacije;
  2. isključivanje svih uređaja, osim onog sa kog se pušta zvuk, kako bi efekat bio potpuniji;
  3. umerenu jačinu zvuka, bez pojačavanja;
  4. korišćenje slušalica radi boljeg efekta, osim pred spavanje, kada je poželjniji zvučnik;
  5. trajanje od 10 do 30 minuta, jer kraće i redovno slušanje često ima bolji efekat.

Šta je audio terapija i koje vrste postoje?

Audio terapija je pristup koji koristi zvuk kao sredstvo za opuštanje, podršku mentalnom i emocionalnom stanju i poboljšanje kvaliteta svakodnevnog funkcionisanja.

Različiti zvuci, ritmovi i frekvencije mogu uticati na nervni sistem, raspoloženje i nivo stresa.

U praksi postoji više oblika audio terapije: slušanje muzike prilagođene za relaksaciju ili fokus, korišćenje prirodnih zvukova kao što su:

  • kiša, šum mora, vetar ili pesme kitova
  • terapija zvukom pomoću instrumenata poput gongova, tibetanskih činija i kamertona
  • moderni oblici poput binauralnih talasa i ambijentalnih zvučnih pejzaža koji se koriste u meditaciji i tehnikama za spavanje.

Iako audio terapija nije zamena za medicinsko lečenje, ona se sve češće koristi kao alternativa za smanjenje stresa, poboljšanje koncentracije i postizanje unutrašnjeg mira.

(L-Acoustic/Smithsonian) 

Pogledajte više