PIŠEMO KAO ŠTO GOVORIMO: Pre 156 godina skinuta zabrana sa pravopisa Vuka Karadžića
NA današnji dan 1868. godine skinuta je zabrana sa pravopisa Vuka Karadžića i konačno je svako mogao da piše "kao što govori".Rešenje o tome doneo je ministar porsvete Dimitrije Crnobarac, na osnovu odluke kneza Mihaila Obrenovića, a četiri godine posle smrti reformatora srpskog jezika, sakupljača narodnih umotvorina i pisca prvog rečnika srpskog jezika.
Vuk Kardžić oko 1850. godine , Foto Profimedija, Muzej "Vuka Karadžića", Muzej Srbije, Narodni Muzej, Dokumentacija "Novosti" i Vikipedija
Vukova prva gramatika, "Pismenica serbskoga jezika po govoru prostoga naroda napisana" objavljena je u Beču 1814. godine. Iako nesavršena, bila je temelj za dalji razvoj srpskog jezika. Njegov "Srpski rječnik" iz 1818. godine, sa 26.270 reči, predstavio je jezik naroda Srbije, Srema i Vojvodine, a kasnije ga je na nemački preveo Jakob Grim.
Vukov "Novi zavet", objavljen 1847. godine, uprkos dugotrajnim preprekama i protivljenju crkve, bio je prekretnica u širenju narodnog jezika. Međutim, upravo su polemike sa Jovanom Hadžićem, predsednikom Matice srpske i njegovim dugogodišnjim protivnikom, obeležile borbu za novu jezičku normu. Hadžić se zalagao za slavenosrpski jezik.
Iako je Vuk preminuo ne dočekavši zvanično priznanje svog rada u Srbiji, odluka iz 1868. godine označila je konačnu pobedu njegovih ideja.