ZAVEŠTALA SLIKE SVOJOJ NACIJI: Predavanjem o Katarini Ivanović u SANU započinje ciklus "Srpske umetnice 19. i 20. veka (Doba utemeljenja)"
NOVI ciklus predavanja "Srpske umetnice 19. i 20. veka (Doba utemeljenja)", u Svečanoj sali SANU, u utorak, 3. marta u podne, otpočeće dr Snežana Mišić, koja će podsetiti na Katarinu Ivanović (Vesprim, 1811 - Stoni Beograd, 1882), prvu srpsku slikarku i prvu ženu člana Srpskog učenog društva.
Autoportret,Katarina Ivanović, foto Narodni muzej Srbije
Cikus ima za cilj da dodatno rasvetli lik i delo srpskih umetnica 19. i 20. veka, od kojih neke imaju istaknuto mesto u naučnoj istoriografiji, dok druge čekaju na naučnu i stručnu valorizaciju svog opusa. Namera je da se, sa pozicija aktuelnih metodoloških polazišta, rasvetle društvene, rodne, ideološke, klasne, stilske i druge osobenosti likovnih dela izabranih umetnica i povežu sa kulturom i društvom vremena u kome su nastala. Tokom marta, na zasebnim predavanjima, uz Ivanovićevu, govoriće se o stilskim, tematskim i drugim osobenostima stvaralaštva Poleksije Todorović, Vidosave Kovačević i Bete Vukanović.
Predavanje pod nazivom "Katarina Ivanović prva srpska slikarka", prati umetnicu od odabira slikarske profesije koja je smatrana muškim zanimanjem, preko suprotstavljanja ovakvim shvatanjima, do borbe za svoje mesto u patrijarhalnom svetu, u vreme kada je žena umetnica bila retkost u evropskim kulturnim krugovima 19. veka. Poreklom iz ugledne i dobrostojeće srpske porodice u mađarkoj sredini, Ivanovićeva je stekla krug prijatelja i poznanika u Pešti i Beču, a preko njih se upoznala sa srpskim nacionalnim idejama, što je bitno uticalo na njeno formiranje. Želela je da svoju umetnost stavi u direktnu službu uobličavanja nacionalnog identiteta, i to na način na koji se prema važećim društvenim normama nije očekivalo od žene, što je dovelo u Beograd, tek oslobođen od Turaka. Najviši čin njenog rodoljublja predstavlja zaveštanje slika srpskoj naciji.