UMETNIČKA VIZIJA "VELIKOG RESETA": Petoro japanskih stvaralaca priredilo nesvakidašnju izložbu u Novom Sadu
KAKO povezati realnost i tradicionalne vrednosti sa savremenim tehnologijom koja je pre samo desetak godina bila nalik naučnoj fantastici?
Foto: NS Bel Art/EPK/Privatna arhiva
Ovo pitanje zapravo lebdi nad izložbom radova petoro umetnika iz Japana Small Reboots koja će u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu u okviru festivala "Dunavski dijalozi" i zvaničnog programa "Novi Sad - Evropska prestonica kulture" trajati do 28. avgusta.
Izložba je rezultat saradnje kustosa iz Srbije i Japana - Ksenije Marinković i Tomohira Okade, a predstavljeni su raznovrsni radovi petoro umetnika - Hiroko Okada, Ai Hasegava, Sačiko Kodama, Takanori Išizuka i Hajaši Tomohiko. Foto: NS Bel Art/EPK/Privatna arhiva
Svi oni na veoma zanimljiv način koriste tehnologiju i znanja iz vizuelnih umetnosti. Na veoma živopisan način izražavaju provokativne teme, bave se pitanjem resetovanja ljudskog društva, koje treba da zastane i preispita vrednosti i nasleđe kojima raspolaže.
Inspirišu ih ekološke promene, natalitet i hibridni život između humanosti i novih tehnologija. Već su poznati likovnoj publici u prestižnim svetskim institucijama kao što su MOMA Njujork, Fondacija Louis Vuitton u Parizu, Ars Electornica u Lincu.
Tomahiro Okada, jedan od kustosa postavke, podsetio je da su se u poslednje dve decenije dogodile ogromne promene u svetu, a da je "veliki reset" danas jedna od najprisutnijih fraza na svim kontinentima. Jer čovečanstvo se upravo suočava sa problemima kao što su: prenaseljenost, otuđenost, loši međuljudski odnosi, nedostatak vizije budućnosti... Foto: NS Bel Art/EPK/Privatna arhiva
- Svi osećamo kako se težište ekonomije premešta i kako jača kineska ekonomija. Formiraju se kompanije koje ranije nisu postojale, sve se prebacuje na digitalno poslovanje jer tehnologije koje gotovo do juče nisu postojale, sada su svima u fokusu, velika su kretanja ljudi i novca na sve to došla je i izuzetno jaka pandemija. Koliko sam mogao da primetim, u Srbiji mladi ljudi deluju zdravo, ali u Japanu, zapadnoj Evropi i Americi dosta mladog sveta deluje izgubljeno - podelio je Okada sa novosadskom publikom svoje utiske o našoj zemlji.
Umetnica Hasegava Ai predstavila se multimedijalnim radom "Želim da rodim delfina". Delo je nastalo je 2013. godine kada se zapitala da li želi da postane majka.
- Tako jednostavna stvar u ovom novom vremenu prilično se zakomplikovala - otkriva Ai, a na pitanje: "Kada bi mogla, šta bi najpre zabranila?", ona odgovara da bi se zabrana odnosila na lov delfina radi ljudske ishrane.
Kodamin Morfotower je skulptura u pokretu koju od tečnog gvožđa stvaraju magnetna polja, a Okadin Engaded Body zapravo je nakit oblikovan 3D skenom u ljudsko telo. Likovni umetnik Išizuka nadahnut je japanskim folklorom kojim sam kreira likove životinja, a rad Tomohika je mali robot preko koga se može na daljinu razgovarati sa bliskim osobama. Foto: NS Bel Art/EPK/Privatna arhiva
Da li je vizija ovih petoro umetnika iz Japana pogodila suštinu budućeg vremena, tek treba da pokažu naredne reset - decenije.
Prijateljstvo dugo 140 leta
DIREKTORKA festivala "Dunavski dijalozi" Vesna Latinović najavila je da je ova izložba početak višegodišnje saradnje umetnika, kustosa i institucija Srbije i Japana u oblasti vizuelne umetnosti koji je podržala fondacija EU Japan fest.Postavka je i deo je zvaničnog programa obeležavanja 140 godina prijateljstva Srbije i Japana.