BARD SRPSKE KNJIŽEVNOSTI PRESELIO SE MEĐU ZVEZDE: Na groblju Lešće u porodičnoj grobnici sahranjen istaknuti pisac Milovan Vitezović
ČUVENI srpski romanopisac, pesnik, scenarista i aforističar Milovan Vitezović (78) sahranjen je juče na beogradskom groblju Lešće u porodičnoj grobnici.
Foto Z. Jovanović
Istaknutog književnika iz čijeg pera su proizašle neke od omiljenih knjiga kao što su "Lajanje na zvezde", "Šešir profesora Koste Vujića", "Čarape kralja Petra", "Hajduk Veljko Petrović" na večni počinak ispratili su njegovi najmiliji - supruga Miljenka, sin Mihajlo, ćerke Amalija, Jelena i Selena, kao i šira porodica, mnogobrojni prijatelji i kolege.
Crkva na prestoničkom večnom konačištu Lešće bila je mala da primi sve dugogodišnje prijatelje, saradnike, ali i poštovaoce njegovog bogatog opusa i dela. Omiljeni pisac ispraćen je uz melodije crkvenog hora i stihove njegove čuvene pesme "Kad sam bio mlad", dok je govor na grobu održao Vitezovićev veliki prijatelj i kolega, dekan Akademije umetnosti u Novom Sadu Dragan Elčić.
- Imao sam potrebu kao što je red da se nešto napiše i da to što stavim na papir i kažem, međutim taj moj pokušaj je ostao bezuspešan iz prostog razloga jer se ovde osećam tako malim, u senci jedne veličanstvene ličnosti Milovana Vitezovića - govorio je Elčić.
- Vitezovo srce u njegovom delu odvelo ga je u večnost. Bio je profesor na Akademiji umetnosti, odakle je otišao u penziju i izveo 12 veličanstvenih generacija predavajući filmski i televizijski scenario. Generacije su imale privilegiju i čast da ispod šešira profesora Vitezovića uzimaju darove koje je samo on imao da im pokloni.
Poslednji mesec njegovog života posvetio je rukovetima celokupnog svog stvaralaštva, radeći više godina na delu koje se zove "U ime oca i sina" Stefana Nemanje i Svetog Save.
Do poslednjeg trenutka bio je u tom stvaralačkom veličanstvenom grču. Otišao je među nebeske zvezde gde se piše i govori ćirilicom, gde su njegovi Vuk, Branko, Ivo, Vinaver, Meša...
Elčić se prisetio i njihovih druženja u restoranu "Proleće" u srcu Beograda gde su, kako je ispričao, često govorili o Vitezovićevom sinu Mihajlu:
- Sećam se kada je Mihajlo već tada imao premijeru svog pozorišnog komada. Kada je Milovana neko upitao kako je Mihajlo, šta radi, on mu je u svom maniru odgovorio:
"Mihajlo je već davno pregazio moje visine". Mi sada imamo i nekoga ko će imati neku vrstu amaneta da svako delo i započeto i završeno nadogradi, izgradi i zaokruži.
Juče je pred porodičnom grobnicom, u kojoj je Vitezović izričito tražio da bude sahranjen, recitovana njegova pesma "Kad sam bio mlad". Okupljeni su se prisetili čuvenih stihova: "Za osmehom pamćenim od juče mogao sam iz grada u grad. Istim putem kojim srce vuče, sve je moglo dok sam bio mlad. Da joj mlada leđa ne izgore, celog leta pravio sam hlad, pamti Budva, pamti Sutomore onu ljubav kad sam bio mlad. Mi smo mogli u sutone letnje da spojimo Zagreb i Beograd, kad u Savu pođemo u šetnje sve je moglo kad sam bio mlad. Tiše srce, zašto tako tučeš, ja sam danas jedan stari bard. Oprosti mi osmehu što vučeš. Sve je moglo kad sam bio mlad."
Milovan Vitezović rođen je 11. septembra 1944. godine u Vitezovićima kod Kosjerića. Završio je Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu. Bio je urednik listova i časopisa "Susret", "Književne novine", "Satirikon", "Jež", dugogodišnji urednik Igranog programa TV Beograd, glavni urednik Umetničkog programa RTS, a poslednje dve godine bio je na čelu Udruženja književnika Srbije.
Preminuo je u utorak, 22. marta, u 78. godini, posle duge i teške bolesti. Omiljeni pisac poslednji autorski tekst napisao je za dodatak "Kultura" našeg lista ove godine povodom Dana državnosti.
MNOGOBROJNE NAGRADE
MEĐU mnogobrojnim nagradama, uglavnom za životno delo (od Vukove do Kočićeve nagrade) koje je dobio, izdvaja se i nagrada "Imperskaja" Saveza pisaca Ruske Federacije za "Čarape kralja Petra", te "Pečat vremena" za monografiju "Vuk naš nasušni". Odlikovan je Ordenom zasluga za narod Predsedništva SFRJ, ordenima Svetog despota Stefana Lazarevića i Svetog Save Svetog arhijerejskog sinoda SPC, Sretenjskim ordenom za seriju "Vuk Karadžić". Pre dva meseca izabran je za inostranog člana Akademije nauka i umetnosti RS.