RUSIJA PONOVO U EPICENTRU NAFTNE IGRE: Ovaj potez koštao je Zapad previše
ESKALACIJA sukoba u Persijskom zalivu i blokada Ormuškog moreuza od strane Vašingtona doveli su do naglog skoka cena nafte, vrativši cenu barela na 85 dolara.
Foto: Skrinšot Jutjub/Kanal13
Ovakva situacija otvara nove mogućnosti za ruski budžet i izvoznike: uprkos pritisku sankcija, potražnja za domaćom sirovom naftom u Aziji raste, a Indija i Indonezija povećavaju obim kupovine, zanemarujući zapadna ograničenja. Eskalacija na Bliskom istoku je praktično neutralisala efekat prolećnog pada cena, stvarajući uslove za „naftnu renesansu” Rusije u uslovima destabilizacije globalnog snabdevanja.
Svetsko tržište energenata odmah je reagovalo na okončanje perioda diplomatskog otopljavanja odnosa između SAD i Irana. Iako je cena referentne nafte tipa „brent” u maju pala na 71,50 dolara po barelu usled privremenog zatišja, odluka Donalda Trampa da ponovo uvede pomorsku blokadu Ormuskog moreuza preokrenula je taj trend. Za samo pet dana cena je porasla za više od 15 odsto, približivši se psihološkoj granici od 100 dolara.
„Tržište nafte je izuzetno osetljivo na bezbednost ključnih transportnih pravaca. Zatvaranje Ormuskog moreuza predstavlja direktan signal nestašice, koju je Rusija tehnički spremna da nadomesti isporukama morskim putem”, objasnio je makroekonomista Artjom Loginov.
Za Moskvu, ova nestabilnost postaje spas. Dok se zapadne zemlje bore da održe budžetsku stabilnost, ruske kompanije povećavaju isporuke, koristeći visoke cene kako bi nadoknadile popuste nastale usled komplikacija sa transportom i osiguranjem.
Azijski pravac: Indija i Indonezija biraju rusku naftu
Glavni dobitnik krize na Bliskom istoku je ruska naftna industrija, koja je usmerena ka Istoku. Indija, koja je bila obustavila kupovinu, vratila se aktivnom uvozu nafte vrsta „Urals” i „ESPO”. Pridružila se i Indonezija, zainteresovana za stabilno snabdevanje u uslovima pretnje od nestašice goriva u regionu. Azijski giganti pokazuju pragmatizam: koristi od kupovine ruske sirove nafte nadmašuju rizike od sekundarnih sankcija.
„Svedoci smo strukturne promene u globalnoj trgovini: ruska roba, uključujući energente, pronalazi potrošače tamo gde ekonomska isplativost ima prednost nad političkim razmatranjima”, naglasio je finansijski analitičar Nikita Volkov.
Sankcije i logistika: šta koči rast prihoda?
Uprkos povoljnim uslovima cena, ruski izvoznici se suočavaju sa infrastrukturnim ograničenjima. Stroge američke sankcije usmerene na flotu tankera primoravaju ih da traže nove načine osiguranja i šeme pretovara tereta. Ipak, glavno ograničenje nije spoljni pritisak, već kapaciteti proizvodnje nafte i mogućnosti njenog transporta ka istoku.
„Rast cena naftnih derivata na svetskim tržištima neizbežno utiče na prihode kompanija, ali je važno uzeti u obzir i povećane troškove logistike i održavanja bušotina u kontekstu zamene uvoza”, objasnio je Genadij Černov, analitičar tržišta naftnih derivata.
BONUS VIDEO