ŠOK POTEZ VELIKOG SAVEZNIKA: Peking uputio ultimatum Moskvi u vezi sa cenom vitalnog resursa
PREGOVORI o izgradnji gasovoda „Snaga Sibira 2“ naišli su na oštar stav Pekinga: kineska strana je spremna da potpiše sporazum samo pod uslovom radikalnog smanjenja cena goriva.
Foto: Unsplash/Maria Lupan
Prema zapadnim finansijskim publikacijama, Kina očekuje da će kupovati ruski gas po cenama uporedivim sa domaćim ruskim tarifama, što efektivno zahteva od Moskve da direktno subvencioniše projekat. Ovo ozbiljno neusklađivanje komercijalnih interesa odlaže završetak projekta, koji bi trebalo da bude ključni element u preusmeravanju domaćeg izvoza energije na Istok.
Zahtevi Pekinga: Ekonomski aspekt
Prema pisanju Volstrit žurnala, kineski zvaničnici su u dijalogu sa rukovodstvom Gasproma istakli „crvene linije“. Glavna prepreka bila je formula za određivanje cena. Kina insistira da dobija gas po istim cenama kao i domaći potrošači u Rusiji. Ovaj uslov je izuzetno izazovan za Moskvu, jer domaće cene reguliše država i često se kreću na ivici profitabilnosti za proizvođače.
Istorija projekta i trenutni status pregovora
Projekat „Snaga Sibira 2“ predviđa isporuku do 50 milijardi kubnih metara gasa godišnje sa polja Jamal preko Mongolije do Kine. To je uporedivo sa kapacitetom detoniranog gasovoda Severni tok. Još u septembru 2025. godine, generalni direktor Gasproma Aleksej Miler potvrdio je potpisivanje memoranduma o strateškoj saradnji sa kineskom korporacijom CNPC. Dokument je takođe uključivao planove za tranzitni gasovod Sojuz-Vostok.
„Kina prepoznaje svoju ulogu glavnog uvoznika i koristi to kao polugu u cenovnim sporovima. Međutim, za Rusiju je ključno da održi ravnotežu između obima izvoza i budžetskih prihoda kako bi se sprečile skrivene subvencije ekonomiji druge zemlje“, objasnio je makroekonomista Artem Loginov.
U maju 2026. godine, portparol predsednika Dmitrij Peskov potvrdio je da su opšti parametri projekta jasni obema stranama, ali da je finalizacija sporazuma dugotrajan proces. Iako su tehnička pitanja nesumnjivo rešena, komercijalna komponenta ostala je predmet burnih rasprava. Situaciju dodatno komplikuje opšte stanje u globalnom energetskom sektoru, gde čak ni strateške rezerve najvećih aktera ne garantuju dugoročnu stabilnost cena.
Izgledi i rizici projekta „Snaga Sibira 2”
Za Rusiju, realizacija ovog projekta važna je ne samo zbog profita, već i kao sredstvo za diversifikaciju snabdevanja. Preusmeravanje tokova sa zapadnih tržišta zahteva izgradnju snažne infrastrukture na istoku. Međutim, zahtevi Kine primoravaju Moskvu da traži nove argumente. U pitanju nisu samo komercijalni dobici „Gasproma”, već i poreski prihodi.
„Prilikom procene ovakvih megaprojekata neophodno je uzeti u obzir ukupne troškove posedovanja i dugoročne multiplikatore BDP-a. Ako je cena preniska, period otplate infrastrukture protegnuće se na decenije, što je nepovoljno za poreski sistem”, istakao je procenitelj vrednosti poslovanja Anton Dorofejev.
BONUS VIDEO