"ŠTEDITE NA POGREŠAN NAČIN": Električari otkrivaju kako do manjeg računa za struju

K. Despotović 01. 03. 2026. u 15:49

ISKUSNI električari otkrivaju zašto monofazna struja i jedna velika klima zapravo mogu drastično da vam uvećaju račun.

Foto: M. Anđela/Nenad Živanović/Igor Marinković

Ušteda struje ne svodi se samo na gašenje svetla. Građani mogu da smanje račun za električnu energiju kroz potpuno legalne inicijative koje nudi Elektroprivreda Srbije, ali i kroz promene svakodnevnih navika koje na duže staze donose osetne efekte.

Kao što je poznato, građani u Srbiji mogu da ostvare popust na mesečni račun ukoliko ispune određene uslove koje je definisao EDS.

Najveći popust, do 7 odsto, kao što je već poznato ostvaruje se prelaskom na elektronski račun i plaćanjem obaveze do 20. u mesecu. EDS je ovu opciju uveo kao podsticaj digitalizaciji i urednom plaćanju, a sistem funkcioniše kroz portal Uvid u račun.

U Srbiji je i dalje aktivan dvotarifni sistem (skuplja i jeftinija tarifa), što znači da se racionalnim planiranjem rada uređaja može ostvariti dodatna ušteda bez ikakvih investicija.

Od oktobra 2025. važe nova pravila za obračun struje: Kako da izbegnete ulazak u crvenu zonu

Podsetimo, od 1. oktobra 2025. godine promenio se način obračuna električne energije za domaćinstva u našoj zemlji. Prema postojećem cenovniku, prosečno poskupljenje iznosilo je oko 6,6 odsto, što će se na tipičnom računu odraziti povećanjem od približno 200 do 250 dinara mesečno.

Ipak, najveća promena nije se odrazila na samu cenu utrošenih kilovat-sati, već na granice potrošačkih zona.

Niža granica za crvenu zonu

Do sada su domaćinstva ulazila u crvenu zonu tek kada mesečna potrošnja pređe 1.600 kilovat-sati. Od oktobra, ta granica se spušta na 1.200 kWh.

To znači da će domaćinstva sa većom potrošnjom - posebno ona koja koriste TA peći, klima uređaje ili druga električna grejna tela - mnogo brže ući u skuplji obračunski rang.

Granice zona od oktobra izgledaju ovako:

  • Zelena zona: do 350 kWh
  • Plava zona: od 351 do 1.200 kWh
  • Crvena zona: preko 1.200 kWh

Podaci nadležnih pokazali su da, prema dosadašnjim merenjima, domaćinstva u Srbiji u proseku mesečno potroše oko 346 kWh, što znači da većina građana za sada ostaje u zelenoj zoni. Međutim, tokom zimskih meseci i niskih temperatura potrošnja električne energije je značajno porasla i to naročito kod porodica koje se greju na struju, pa je shodno tome prelazak u crvenu zonu postao realan scenario.

U takvim slučajevima računi su značajno uvećani, u pojedinim domaćinstvima i do trećine u odnosu na uobičajeni iznos.

Noćna tarifa pravi najveću razliku

Domaćinstva koja imaju dvotarifna brojila imaju mogućnost da značajno smanje troškove prebacivanjem većeg dela potrošnje na jeftiniju tarifu.

U Vojvodini se niža tarifa primenjuje od 23 časa do 7 ujutru, dok se u drugim delovima Srbije raspored može razlikovati, ali princip ostaje isti, "noćna struja" je jeftinija od dnevne.

Električar otkriva kako građani sami sebi povećavaju račun

Prema rečima električara Miroslava J., koji iza sebe ima bogato i dugogodišnje iskustvo u radu sa elektroinstalacijama, najveće greške koje kasnije utiču na visinu računa prave se mnogo ranije - još u fazi projektovanja i izvođenja instalacija u kući. U razgovoru za Mondo, on ističe da u praksi stvari često izgledaju drugačije nego što građani očekuju, naročito kada je reč o uštedi i "jeftinijoj struji".

Kako smatra, mnogi veruju da će pojedine tehničke odluke automatski doneti niže račune, ali realnost je, kaže, znatno složenija i zavisi od načina na koji je sistem postavljen i opterećen.

Objasnio nam je da problem često nije vidljiv golim okom, ali da posledice traju godinama.

- Najčešće greške su u nepravilnom razvođenju elektroinstalacije po kućama - kaže Miroslav.

On je takođe naveo da loše dimenzionisani kablovi, neadekvatno raspoređene faze i nepravilno planirani potrošači mogu dovesti do povećanog opterećenja sistema, većih gubitaka i neravnomernog rada uređaja u domaćinstvu.

Monofazna ili trofazna struja - zabluda koja košta

Jedna od najčešćih zabluda, prema njegovim rečima, odnosi se na izbor priključka.

- Ljudi greše kada uvode struju i misle da će im, ako uvedu monofaznu struju, račun biti manji. U stvari je često suprotno - kaže on.

U praksi, monofazni priključak može biti dovoljan za manje stanove sa ograničenim brojem potrošača. Međutim, u kućama gde se koriste klima uređaji, protočni bojleri, indukcione ploče, pumpe ili električno grejanje, opterećenje jedne faze postaje veliko.

To može dovesti do:

  • češćeg iskakanja osigurača,
  • većeg zagrevanja instalacije,
  • slabijeg rada uređaja,
  • većih tehničkih gubitaka.

Kod trofaznog priključka, opterećenje se raspoređuje ravnomerno, što sistem čini stabilnijim i efikasnijim. Iako sam priključak ne utiče direktno na cenu kilovat-sata koju obračunava Elektroprivreda Srbije, način na koji je instalacija izvedena utiče na ukupnu potrošnju i efikasnost rada uređaja, zaključio je Miroslav. 

Jedna velika ili dve manje klime?

Miroslav se takođe iz svog isustva osvrnuo na još jednu čestu dilemu.

Smatram da je bolje i jeftinije imati dve manje klime nego jednu veću. Razlog je, objašnjava, u raspodeli rada. Jedna velika klima često radi na višem opterećenju kako bi pokrila ceo prostor, dok dve manje jedinice mogu raditi selektivno - samo u prostorijama koje se koriste. 

Time se:

  • izbegava nepotrebno hlađenje ili grejanje praznih prostorija,
  • smanjuje rad u maksimalnom režimu,
  • produžava vek uređaja.

Naravno, konačna isplativost zavisi od kvadrature, izolacije i energetske klase uređaja, ali u praksi se pokazuje da zonalno hlađenje često donosi manju potrošnju.

"Postoje razni načini, ali nije sve jednostavno": Drugi električar upozorava na kompleksnost sistema

Nakon razgovora sa jednim električarem o tehničkim greškama pri uvođenju struje, Mondo je za mišljenje pitao i električara Jovana V. koji takođe ima dugogodišnje iskustvo u radu sa elektroinstalacijama.

Jovan takođe iz svog iskustva navodi da načina za uštedu ima više, ali da sve zavisi od tipa domaćinstva i finansijskih mogućnosti.

- Moguće je štedeti na više načina, ali zavisi koja je klijentela. Ako je neko finansijski stabilniji, onda je suština u kupovini kvalitetne opreme - uređaja sa inverter motorima, savremenih klima, mašina za veš i sudove, svega što ima napredne opcije rada - navodi on.

Prema njegovim rečima, savremeni uređaji nove generacije, posebno oni sa modulacijom snage i digitalnim termostatima, omogućavaju da se potrošnja prilagođava realnim potrebama, umesto da uređaj stalno radi punim kapacitetom.

- Kod povoljnijih rešenja štednja se svodi na način korišćenja. Npr., bojleri sa dva grejača ili opcijama smanjene snage, radijatori sa digitalnim termostatima, kotlovi nove generacije koji imaju modulaciju od dva do dvanaest kilovata - oni sami prilagođavaju rad i tako štede struju - objasnio nam je Jovan.

On dodaje da kod električnog grejanja mnogo zavisi od režima rada.

- Ako se grejete na struju i nemate mogućnost za toplotnu pumpu, savremeni kotlovi sa modulacijom mogu biti racionalno rešenje. Oni ne rade stalno punom snagom, već prilagođavaju potrošnju - kaže on.

Dva brojila i raspodela potrošnje - gde je granica?

Jovan se zatim osvrnuo i na praksu o kojoj se često govori među potrošačima - razdvajanje potrošnje kroz više brojila ili priključaka.

- Postoje situacije gde neko ima posebno brojilo za garažu ili pomoćni objekat, pa se potrošnja raspodeli na dva merna mesta kako bi se ostalo ispod crvene zone - navodi on.

Ipak, ističe da je ta tema znatno kompleksnija nego što izgleda.

- To nije nešto što može tek tako da se uradi. Mora da postoji regularan priključak i sve mora biti u skladu sa pravilima distributera - naglašava.

Prema njegovim rečima, svaka intervencija na elektroenergetskom sistemu mora biti tehnički i pravno ispravna, jer u suprotnom može predstavljati kršenje uslova snabdevanja.

- Tema je široka i kompleksna. Ljudi često čuju za neku opciju i misle da je to brzo rešenje, ali nije baš tako jednostavno - zaključio je.

(Mondo)

Pogledajte više