NEISKORIŠĆEN GODIŠNJI ODMOR: U samo jednom slučaju moguće ga je isplatiti
RADNICI angažovani po ugovoru o delu ili na privremenim i povremenim poslovima nemaju pravo ni na regres ni na plaćeni godišnji odmor.
Foto: Profimedia
Neiskorišćeni godišnji odmor može da se isplati – ali samo u jednom slučaju. Evo ko ima pravo na regres i šta zaposleni u Srbiji moraju da znaju.
Svi zaposleni u Srbiji, prema važećem Zakonu o radu, imaju pravo na najmanje 20 radnih dana godišnjeg odmora tokom jedne kalendarske godine. Pored odmora, zakon predviđa i pravo na naknadu troškova u vezi sa njegovim korišćenjem, među kojima je i regres.
Regres za godišnji odmor predstavlja zakonsku obavezu poslodavca i pravo zaposlenog, ali se njegovi uslovi i visina uređuju internim aktima poslodavca ili ugovorom o radu. Isplaćuje se isključivo u novcu, a iznos zavisi od finansijskih mogućnosti poslodavca.
Pravnik Milan Predojević sa Infostuda objašnjava da ovo pravo imaju isključivo zaposleni u radnom odnosu. Radnici angažovani po ugovoru o delu ili na privremenim i povremenim poslovima nemaju pravo ni na regres ni na plaćeni godišnji odmor.
Prema njegovim rečima, zakon ne propisuje tačan iznos regresa, već samo obavezu njegove isplate. Poslodavac samostalno određuje visinu naknade, kao i način isplate – da li će regres biti isplaćen jednokratno, u više rata ili zajedno sa platom tokom godine.
Zakon o radu jasno definiše samo minimum godišnjeg odmora od 20 radnih dana, dok gornja granica ne postoji. Dodatni dani zavise od odluke poslodavca i mogu biti vezani za radni učinak, uslove rada, radno iskustvo, stručnu spremu ili druge kriterijume utvrđene pravilnikom ili ugovorom o radu.
Godišnji odmor može da se koristi odjednom ili u više delova. Ukoliko se koristi u celosti, mora biti iskorišćen u godini za koju je odobren. Kada se deli, prvi deo mora trajati najmanje dve uzastopne radne nedelje, dok se ostatak može iskoristiti najkasnije do 30. juna naredne godine.
Posebno je važno pitanje isplate neiskorišćenog godišnjeg odmora. Kako ističe Predojević, pravo na plaćeni odmor je ustavno pravo zaposlenog i ne može biti zamenjeno novcem po slobodnoj volji poslodavca ili radnika.
Jedini slučaj u kome je dozvoljena novčana naknada za neiskorišćeni godišnji odmor jeste prestanak radnog odnosa. Tada je poslodavac u obavezi da zaposlenom isplati naknadu srazmernu broju neiskorišćenih dana, obračunatu prema prosečnoj zaradi u poslednjih 12 meseci.
Svaka druga isplata novca umesto korišćenja godišnjeg odmora smatra se kršenjem zakona i može dovesti do sankcija za poslodavca, uključujući novčane kazne. Ako poslodavac ne omogući korišćenje odmora iz drugih razloga, odgovara za štetu prema opštim pravilima, a ne po osnovu Zakona o radu.
(24sedam)
BONUS VIDEO:
LjUBAV PREMA PSIMA POKREĆE POSAO: Saša Dimitrijević, vlasnik odgajivačnice dobermana