CENA NEKRETNINA U KOMŠILUKU USPORAVAJU: Sam ulazak u EU nije presudan faktor
U POREĐENjU sa 2024. godinom, cene nekretnina u 2025. porasle su oko 20 odsto, ali taj rast je bio znatno blaži iz kvartala u kvartal kazao je Stefan Mišković, predsednik Udruženja agencija za nekretnine.
Foto: pixabay
- Prema njegovim rečima, iako se članstvo Crne Gore u EU sve češće doživljava kao izvesno, njegov uticaj na cene nekretnina nije dominantan.
- Cene zavise od velikog broja faktora – ponude i tražnje, kreditne politike, fiskalnih mera, troškova gradnje. Sam ulazak u EU nije presudan faktor, kako se često predstavlja u javnosti. Hrvatska je u prve tri godine nakon ulaska u EU čak zabeležila pad cena nekretnina. Tek kasnije je usledio snažan rast. U mnogim zemljama najveći skok se dešava u pristupnom periodu, dok sam ulazak donosi stabilizaciju tržišta. U nekim državama EU danas imate niže cene kvadrata nego u Crnoj Gori. Bugarska i Rumunija su dobar primer – u Banskom, koje je turistički centar, cena kvadrata je nešto iznad 1.000 evra. Sam ulazak Bugarske u EU nije doveo do eksplozije cena.-
On ističe i da je pogrešna percepcija da stranci dominantno formiraju cene na celoj teritoriji države.
- Na primorju postoji veći udeo stranih kupaca, ali u Podgorici i na severu cene prvenstveno zavise od domaće tražnje. Samo u određenim mikrozonama strani kupci imaju presudan uticaj- istakao je Mišković.
Prema podacima Monstata, prosečna cena kvadrata u Podgorici u trećem kvartalu 2025. iznosila je oko 2.300 evra, ali Mišković naglašava da tržišna realnost često odstupa od statistike.
- U novogradnji je danas gotovo nemoguće naći kvadrat ispod 2.300 evra. Realna tržišna cena je oko 2.500 evra, dok u luksuznim kvartovima i objektima ide i do 4.000 evra po kvadratu.-
Stanovi u starogradnji prate novogradnju, ali uz korekciju za ulaganja.
- Trošak kompletne adaptacije danas je oko 500 evra po kvadratu. Zbog toga se cene starogradnje u proseku kreću oko 2.000 evra, zavisno od lokacije.-
Na primorju se cene u velikoj meri izjednačavaju sa Podgoricom ili je i nadmašuju.
- U Budvi je teško pronaći kvadrat ispod 3.000 evra. U Baru ispod 2.500, dok u Tivtu i Kotoru, naročito u prvim linijama uz more, cene dostižu i 5.000 evra po kvadratu - navodi Mišković, dodajući da je Ulcinj i dalje najpovoljniji, sa cenama oko 2.000 evra.
Ipak, interesovanje stranih investitora je u blagom padu, što se zasad nije odrazilo na cene.
- Mnogo će zavisiti od politike Vlade, poreskih mera i zakona o strancima. Investitori veoma pažljivo prate stabilnost propisa.-
U Nikšiću, gde se kvadrat kreće oko 1.400 evra, dok u novijim objektima ide i do 1.800–1.900 evra.
Kolašin je, prema Miškoviću, doživeo snažan investicioni ciklus zahvaljujući autoputu i programu ekonomskog državljanstva.
- Nakon ukidanja tog programa, tražnja se značajno smanjila. Cene su se stabilizovale na nivou oko 2.000 evra po kvadratu.-
Na pitanje da li postoji prostor za pad cena, Mišković odgovara oprezno.
- Ne očekujemo značajan pad cena. Dostigli smo vrhunac rasta, ali u narednom periodu možemo očekivati samo blagi rast, koji će pratiti inflaciju i troškove gradnje.-
Kada je reč o domaćim kupcima, ističe da je kupovina i dalje moguća, ali uz ograničenja.
- Sa prosečnom platom nešto iznad 1.000 evra, kupovina stana je realna uglavnom za domaćinstva sa dve prosečne plate i uz kreditne aranžmane.-
(b92.net/biz)
BONUS VIDEO