VESIĆ: Srbija ima razloga za optimizam u 2023. godini

Novosti online 14. 12. 2022. u 13:56

MINISTAR građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić poručio je danas da Srbija ima razloga za optimizam u 2023, jer je država za narednu godinu opredelila ogromna sredstva za kapitalne projekte, na čemu gradi očekivanja da ćemo ne samo izbeći recesiju, nego obezbediti stabilne stope rasta, dok se ekonomska i politička situacija u svetu ne stabilizuju.

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Vesić je, na konferenciji „Svet u 2023“ u Skupštini Srbije, istakao da nedavno usvojeni budžet za 2023. pokazuje da kriza, zbog koje su mnoge razvijene zemlje ušle u recesiju, ne utiče na strateško opredeljenje Vlade Srbije da nastavi da ulaže u kapitalne projekte.

- Zato Srbija za kapitalna ulaganja u narednoj godini izdvaja 3,6 milijardi evra - rekao je Vesić, i ukazujući koliko su to značajna sredstva, naveo da je 2011. godine, tadašnja vlada za kapitalne investicije planirala 305 miliona evra, a potrošila samo 275 miliona.

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Upravo je visok nivo kapitalnih ulaganja jedan od razloga zbog kojih će Srbija ove, i naredne godine imati, u ovakvim okolnostima, stabilne stope rasta između 2,5 i tri odsto, koje bi bile veće da nije došlo do usporavanja tempa rasta u ekonomijama naših glavnih spoljnotrgovinskih partnera, rekao je ministar.

Država, poručio je, nastavlja da ulaže u velike infrastrukturne projekte, i da investira u vreme kada privredna aktivnost privatnog sektora zbog krize usporava, čime doprinosi očuvanju radnih mesta i stabilnih stopa privrednog rasta u nestabilnim vremenima.

Vesić je napomenuo da, od kako je značajno uvećala nivo javnih investicija, Srbija beleži veće stope privrednog rasta od svetskog proseka.

Ilustrovao je to podacima - Srbija je, primera radi, 2018. godine u odnosu na 2017. godine iz budžeta za kapitalne investicije izdvojila 68 odsto više novca, a dok je 2017. godine rast BDP-a bio manji od svetskog proseka, 2,1 u odnosu na 3,8 odsto, već sledeće godine se situacija preokrenula – srpski BDP je porastao za 4,5 a svetski za 3,6 odsto.

Vesić je rekao i da rast javnih investicija nije zaustavila ni pandemija kovida-19, koja je zaustavila ceo svet, pa je 2020. godine u infrastrukturne projekte uloženo 196 milijardi dinara, što je doprinelo da pad BDP-a od 0,9 odsto bude blaži, jer je svetski te godine smanjen za tri procenta.

Foto

Takođe, istakao je da su prošle godine kapitalni rashodi povećani na 373 milijarde dinara, a stopa privrednog rasta od 7,4 odsto je opet bila iznad svetskog proseka od šest procenata i jedna od najviših u Evropi.

- U ovoj i narednoj godini za te namene rezervisali smo oko 420 milijardi dinara i na tome gradimo očekivanja da ćemo ne samo izbeći recesiju, koja preti mnogim zemljama, nego obezbediti stabilne stope rasta dok se ekonomska i politička situacija u svetu ne stabilizuje - rekao je ministar Vesić.

Ministar je naglasio i da će nivo stranih direktnih investicija u Srbiju do kraja ove godine dostići rekordnih 3,9 milijardi evra, a da je u poslednjih pet godina uloženo više od 17 milijardi evra, dok su, poređenja radi, 2012. godine stranci u Srbiju uložili samo 750 miliona evra.

Vesić je naveo i da bez moderne infrastrukture, Srbija ne bi bila tako atraktivna za investiture, jer uz novi auto-put niču i nove fabrike, a zahvaljujući tome nezaposlenost u Srbiji je na kraju drugog kvartala ove godine smanjena na rekordno niskih 8,9 odsto, dok je pre 10 godina bila 25,9 odsto.

Zato je, kaže, Vlada Srbije u budžetu za 2023. obezbedila značajna sredstva za gradnju auto-puteva, brzih saobraćajnica, puteva, mostova, obilaznica, brze pruge do Mađarske, i do Niša, komunalnu, kanalizacionu, širokopojasnu komunikacionu infrastrukturu u ruralnim predelima, gasnog interkonektora Srbija - Bugarska, modernizaciju i gradnju novih objekata javne infrastrukture.

Kada je reč o zaduživanju država u vreme kovida i ukrajinskog rata, ministar je naveo da je od 2008. do 2012. godine, javni dug Srbije porastao sa 26,8 na čak 52,9 odsto BDP-a, dok je za proteklih 10 godina udeo javnog duga u BDP-u povećan samo sa 52,9 na 53,7 odsto.

- Zato Srbija ima razloga za optimizam - zaključio je Vesić.

Pogledajte više