DIMKE MOZAK POBEDIO RUSE I AMERIKANCE: Beograd se oprostio od Dragoslava Dimića, legendarnog konstruktora aviona iz pančevačke "Utve"

Драган Вујичић 11. 10. 2020. u 11:40

MINULOG četvrtka u Beogradu je sahranjen Dragoslav Dimić Dimke (88), u pančevačkoj "Utvi" poznat pod nadimkom Mozak.

Proba Pilot Vladimir Slavujević i konstruktor Dragoslav Dimić, Foto Privatna arhiva

Godinama je bio tehnički direktor i prvi konstruktor fabrike aviona. Nema letelice na čijoj konstrukciji nije radio u bivšoj SFRJ, a glavni je konstruktor "utve 75" - našeg najpoznatijeg i najprodavanijeg aviona. Oni koji su radili sa njim kažu da je Dimke "imao sreću" da radi u zemlji koja je intenzivno razvijala svoju vazduhoplovnu industriju i nesreću da ta industrija, iako dinamična, ipak nije mogla da prati njegove vizionarske ideje.

Ostaće zabeleženo da je pre gigantske kompanije "Nortrop Gruman" projektovao "leteće krilo", letelicu čija se krila spajaju pod uglom od osam stepeni, baš kao američki najsavremeniji bombarder B-2. Pre Rusa je projektovao, ispitivao u aerotunelu i patentirao ekranoplan "utva 754", letelicu namenjenu za prevoz vojske slivom reka, jezera, mora - još 1982. godine. Tek nekoliko godina kasnije Rusi su proizveli sličan avion, koji leti na malim visinama i može da transportuje ogromne terete i ljudstvo.

- Deda je ostao poznat u istoriji po avionu "utva 75", koji je poleteo 21. maja 1976. i bio ocenjen kao najperspektivniji školski avion onog vremena. Bio je na čelu projektnog tima, smatra se ocem aviona. Proizvedeno je 136 "utvi" a od 1986. rađena je i u verziji četvoroseda. Kada se očekivalo da "utva" i država zarade pare na tom avionu širom sveta, počeo je rat - govori unuk Stefan Dimić.

Istorija  Dragoslav Dimić, Foto Privatna arhiva/V. Danilov

LEGENDARNI konstruktor je karijeru počeo kao "školovani tehničar" početkom pedesetih, da bi ga odmah poslali na Mašinski fakultet u Beogradu na smer vazduhoplovstva, gde je pet godina studiranja završio za četiri godine i tri meseca. Kao šef strukture učestvovao je u razvoju prvog našeg aviona "522", a zatim je sa Hranislavom Milosavljevićem napravio elisni avion "soko", čiji je prototip testiran, ali nije ušao u serijsku proizvodnju. Radio je na "galebu" i "jastrebu", zatim "orlu", a "njegovim avionom" - "utvom 75" - uzleteo je prvi legendarni probni pilot u SFRJ Vladimir Slavujević, koji je njome bio oduševljen.

- Ostavio je moj deda 14 potvrđenih patenata i izuma, i najmanje tri isprojektovana aviona raznih namena sa svim crtežima i overenim aerodinamičkim proračunima, koja bi mogla da polete u roku od tri meseca. Poslednji je bio dvokrilac od ultralakog do četvoroseda u tri varijante, kao avion koji ne može da padne u kovit. Dogovarao se poslednjih godina sa proizvođačima, ali nije bilo ili para ili sreće - govori Stefan.

Tito i strelasto KRILO "ORLA"

TOKOM projektovanja našeg bombardera "orao", Dimiću je povereno da projektuje najosetljiviji deo - novo strelasto krilo. On je završio posao i kada je na red došlo računanje, ispostavilo se da sa tadašnjom tehnologijom zakivaka u krila ona bivaju teža nekoliko stotina kilograma od optimalnog i trebalo je da se kupe nove mašine numeričke glodalice za obradu koje su bile toliko skupe da su Tito i Čaušesku lično morali da odobre troškove.

- Kako sam tada čuo od generala Rendulića koji je obrazlagao problem predsednicima, Tito je odmah shvatio problem i pristao, a Čaušesku - nikako. Prema toj priči, Tito kao izučeni bravar, jedva je nekako objasnio Rumunu "trošak".

DRAGOSLAV Dimić još pre odlaska na studije napravio je i patentirao raketno gorivo, koje je sa kolegom Savom Mirićem proizvodio u "Sokolu". Rakete su testirane na Grobniku kraj Rijeke i Nevesinjskom polju. Svi projektili su probijali zvučni zid i mogli su da dosegnu velike visine zahvaljujući pogonu od baruta i parafina koji je osmislio inženjer Dimić.

Za "svoju dušu" projektovao je i porodični taksi avion za tri putnika, koji je mogao da bude i avion i automobil... Taksi avioni koncepcije "patka", koji je osmislio Dimić 1965, ovih godina su počeli da se prave u Americi. Radi se o letelici koja posle sletanja na aerodromu odlaže svoje krilo i kroz kapije letelišta izlazi kao putnički automobil.

VELIKI srpski konstruktor bio je i redovni čitalac "Novosti". Pre neku godinu otvorio nam je vrata svog stana i pokazao delić onog što je isprojektovao i napravio. Tom prilikom je ostalo zabeleženo:

- Imao sam dar, ali i sreće u životu - prisećao se. - Aerodinamiku sam nekako prirodno poznavao i intuitivno sam shvatao šta se događa kada avion leti. S druge strane, počeo sam da letim sa 16 godina u Aero-klubu u Nišu na jedrilicama, a onda sam završio Školu rezervnih oficira pilota u Mostaru i leteo sam na avionu "522" u čijoj sam izradi učestvovao. Letenje sam znao i iz kabine i iz kabineta i prototipske radionice. A tada, kako mi se čini, dan je nekako bio duži, radilo se više. Od jutra do mraka smo bili u fabrici i bilo je sramota kad neko ujutru na posao dođe "umoran".

Pogledajte više