KAD NE UČE, RADE ZA DŽEPARAC: Satnica 400, dnevica 4.000 - U 200 omladinskih zadruga, 80 odsto su đaci i studenti
RAD u prodavnicama, supermarketima, buticima, tržnim centrima, sajmovima... kurirski poslovi, deljenje letaka, anketiranja, administrativni poslovi u kancelariji, dostava hrane, paketa, čišćenje poslovnih prostora, hotela, deklarisanje proizvoda, spasilački poslovi na kupalištima...
Foto: Despositphotos
Širok je delokrug poslova koje srednjoškolcima i studentima nude studentsko-omladinske zaduge kojih u Srbiji ima oko 200, od čega je polovina u Beogradu. U zadruge je učlanjeno oko 100.000 zadrugara, a 80 odsto su đaci i studenti.
I upravo su oni najvažnija ciljna grupa, a kako nam kažu u Studentsko-omladinskom zadružnom savezu koji okuplja većinu radno aktivnih zadruga, maloletni zadrugari su dosta angažovani, oni se poslednje dve godine najviše javljaju sa željom da zarade džeparac i da postepeno stiču radne navike.
- Maloletnik sa 15 godina je radno sposobno i za učlanjenje u zadrugu potrebna je i saglasnost roditelja. Pored saglasnosti za učlanjenje je potrebna još samo potvrda da redovno pohađa školu - pojašnjavaju u savezu.
I zarada je solidna, pa nam tako u jednoj zadruzi navode da je satnica 400 dinara pa naviše, s tim što se dnevnica od osam sati na poslovima koji traju samo jedan dan plaća od 4.000 dinara naviše.
Korist od njihovog anagažmana ima i državni budžet, pošto se plaća porez na rad angažovanih članova zadruge, pa je tako prošle godine na privremeno-povremenim poslovima bilo uposleno oko 50.000 zadrugara, a u državnu kasu se slilo 754.087.322 dinara.
Isplata u roku od tri dana
SNEŽANA Bukilić navodi da je lane za angažovanje 50.000 zadrugara u budžet uplaćeno 754.087.322 dinara, na ime doprinosa PIO 589.733.317 dinara, za zdravstveno osiguranje 266.286.831 dinar i na ime nezaposlenosti 18.382.609 dinara:
- Poreska uprava ima tačne podatke, jer se ovi podaci odnose na zadruge koje su u članstvu Saveza i koje su upisane u Knjigu zadruga ovog Saveza. Značajna sredstva se uplaćuju u budžet na ime rada zadrugara, a zadruga je u obavezi da po obavljenom poslu, ispostavljenoj fakturi i nakon uplate poslodavca, u roku od tri dana - a uglavnom se to radi isti dan kad se i uplate sredstva - isplati zadrugaru neto, kao i da uplati sve poreze i doprinose.
U upravama zadruga kažu nam i da je glavna poruka mladim ljudima da rad nije kazna nego privilegija, jer već sa 15 godina mogu da zarade neki novac.
A na pitanje da li su današnja deca razmažena i kako se "pokažu" na poslu, u omladinskoj zadruzi FAN kažu:
- Deca su nam izuzetno vredna i dobra, jedino što ne mogu da rade je puno radno vreme pet dana u nedelji, a to ne mogu ni po zakonu. Za kratkotrajnije poslove oni su odlični.
Aleksandar Balaš, direktor ove zadruge, kaže nam da imaju solidan broj klijenata, ali da bi voleli da ih ima i više.
- Dolaze i traže privremeno-povremene poslove, na dva-tri dana nedeljno, ne mogu više zbog obaveza - ističe on. - Većina bi da radi leti kada su na raspustu, a tokom godine interesovanje je manje.
Zadruge, inače, imaju različite ponude, pa tako na primer za rad u nekom od supermarketa nude 15-satnu radnu nedelju sa mogućnošću da omladinac sam odredi kada mu odgovara i koliko sati da radi, kako bi mogao biti angažovan tokom cele godine, a posao uklopiti sa školskim obavezama. Među poslovima koji su isključivo sezonski je posao spasioca na kupalištima gde se radi osam sati dnevno, ali ne svaki dan. Teški poslovi kao što je rad na gradilištima nisu u ponudi.
Snežana Bukilić, predsednik Studentsko-omladinskog zadružnog saveza, pojašnjava da članstvo čine dve kategorije omladinaca - oni koji su na školovanju do 26 godina koji su uglavnom više i angažovani i više interesantni poslodavcima, jer su "jeftiniji" i za njih se plaćaju porezi od 10 odsto i doprinosi od dva odsto i četiri odsto za slučaj povrede na radu.
- Drugu kategoriju zadrugara čine nezaposleni do 30 godina i za njih se plaćaju puni doprinosi i imaju uplaćen staž kao i zdravstveno osiguranje - kaže ona. - Naši zadrugari nemaju pravo na bolovanje, godišnji odmor, regres, otpremninu, topli obrok, trudničko bolovanje i druga prava iz radnog odnosa. Nezaposleni zadrugari prilikom angažovanja preko omladinskih zadruga imaju pravo na prevoz, ali poslodavac plaća doprinose prilikom obračunavanja troškova prevoza.
Ovaj savez, inače, broji više od 100 aktivnih zadruga, ali ima još oko 60 zadruga koje su radno aktivne, ali nisu članice saveza.
- Nemamo mogućnost potpunog uvida u sve registrovane zadruge i posebno smo kod Agencije za privredne registre istakli naše potrebe za evidentiranje svih registrovanih omladinskih i studentskih zadruga - kaže nam Snežana Bukilić koja iznosi i podatak da je više od 100 zadruga u neaktivnom statusu u APR-u a one će u narednom periodu biti likividirane.
Ona naglašava i da se svake godine osnuje oko od 15 do 20 novih zadruga, ali isto tako se i jedan broj ugasi, pogotovo u unutrašnjosti, jer ostaju bez zadrugara, a to su uglavnom mesta u kojima nema fakulteta pa ni studenata koji bi radili tokom cele godine.
- Tako je sve ukupno nešto više od 200 radno aktivnih zadruga u Srbiji - ističe naša sagovornica. - Glavni centar omladinskog zadrugarstva je Beograd, a tu su i Novi Sad sa više od tridesetak aktivnih zadruga, zatim Subotica, Niš, Čačak, Užice, Kraljevo, Kragujevac, Jagodina, Pirot, Paraćin, Leskovac, Kruševac, Valjevo, Sombor, Velika Plana, Kuršumlija, Požarevac sa po dve-tri zadruge.
Snežana Bukilić naglašava da je omladinsko i studentsko zadrugarstvo bitan segment našeg društva čija je tradicija duga i traje 96 godina.
- Mi imamo pre svega korisnu socijalnu, vaspitnu i humanu funkciju za stotine hiljada đaka, studenata i nezaposlenih lica - kaže ona. - Naša misija je da pomažemo mladima u ostavarenju zajedničkih ciljeva za njihovu dobrobit, da zaštitimo nezaposlene, da se pomogne i u sticanju radnih navika i iskustva dok se steknu potpuni uslovi za zapošljavanje.