SRBI POREKLOM IZ DONJEG VAKUFA: Trideset godina sećanja, bola i istrajnosti (FOTO)
SRBI poreklom iz Donjeg Vakufa, rasuti širom sveta nakon ratnog egzodusa, već tri decenije nose u sebi isti teret – sećanje na zavičaj koji su morali da napuste i nadu da ono što su izgubili neće biti zaboravljeno. Iako ih je život razneo na različite strane planete, najveći broj njih novi dom pronašao je u Gradišci, gde su, vođeni istom mišlju i istom tugom, osnovali zavičajno udruženje sa ciljem da sačuvaju identitet, tradiciju i tragove svog postojanja u Donjem Vakufu.
Foto: Ustupljene fotografije
Egzodus je ostavio duboke rane. Izbeglištvo, gubitak doma, imovine i najmilijih, početak života ispočetka u nepoznatoj sredini – sve je to obeležilo sudbinu Srbobranaca, kako su nazvali narod proteran iz Donjeg Vakufa. U godinama preživljavanja nije bilo vremena za pesmu, običaje i tradiciju, iako su oni bili bogati i duboko ukorenjeni u životu ovog kraja. Najvažnije je bilo preživeti.
Trideset godina kasnije, iz te patnje izrasle su nove generacije. Deca izbeglica danas su obrazovani ljudi, svršeni studenti univerziteta širom Evrope i sveta, koji su odlučili da se udruže i vrate glas svom zavičaju. Tako je polovinom prošle godine u Gradišci osnovano Zavičajno udruženje „Srba Donjovakufljana“, koje je već u prvim mesecima rada pokazalo da sećanje nije izbledelo. Foto: Ustupljene fotografije
Jedna od najznačajnijih aktivnosti Udruženja bila je Akademija „Krvavi put progona“, kojom je obeleženo 30 godina od egzodusa Srba iz Donjeg Vakufa, Travnika, Bugojna i Jajca. Bio je to trenutak tišine, suza i sećanja – podsećanje na put kojim su ljudi otišli noseći u rukama decu, a u srcima strah i neizvesnost.
Posebnu težinu nosi i dokumentarni film „Zaboravljeni zločin u Bravnicama“, koji su aktivisti Udruženja prethodno snimili, ne dozvolivši da se zločin nad 81 ubijenim civilom – među kojima je bilo osmoro dece mlađe od 12 godina – izbriše iz kolektivnog pamćenja. Film je opomena, ali i vapaj da se istina ne prećuti. Foto: Ustupljene fotografije
Udruženje je od samog početka jasno definisalo svoje ciljeve – obnovu devastirane imovine u Donjem Vakufu, uređenje i zaštitu srpskih grobalja, izgradnju infrastrukture u selima gde i danas stoje zapušteni spomenici i tragovi kulturne baštine. Poseban fokus stavljen je na obnovu Hrama Uspenja Presvete Bogorodice i njegovih pomoćnih objekata, simbola postojanja Srba u ovom gradu i svedoka jednog vremena koje ne sme biti zaboravljeno.
Humanost je, takođe, sastavni deo delovanja Udruženja. Na kraju godine darovane su tri socijalno ugrožene porodice božićnicama i prehrambenim paketima, kako bi i u teškim uslovima Božić dočekali dostojanstveno, uz osećaj da nisu sami i da neko misli na njih. Privedena je kraju i akcija rešavanja stambenog pitanja Mladenka Ćutila, koji je konačno dobio krov nad glavom.
Foto: Ustupljene fotografije
U novoj godini aktivnosti se nastavljaju istim žarom i odgovornošću. Prva i najznačajnija među njima je obeležavanje Dana Udruženja, 15. februara – na Sretenje, datum koji nosi duboku simboliku, jer je upravo tog dana 1993. godine osnovana opština Srbobran.
Trideset godina nakon egzodusa, Srbi poreklom iz Donjeg Vakufa dokazuju da dom nije samo mesto – dom je sećanje, identitet i zajedništvo koje ni vreme ni udaljenost ne mogu izbrisati.
BONUS VIDEO - Hvala mu za sve što je učinio za srpski narod: Dijaspora uz Stefana koji je dao život da spasi druge