SUTRA POČINJU NEKRŠTENI DANI: Do Bogojavljenja se ovi običaji strogo poštuju, naročito noću
U PERIODU od 10. do 19. januara, sve do Bogojavljenja, u narodnoj tradiciji traje poseban i tajanstven ciklus poznat kao nekršteni dani. Prema starim verovanjima, to je vreme između Hristovog rođenja i njegovog krštenja, kada svet još nije u potpunosti osvećen, a granica između vidljivog i nevidljivog postaje tanja nego inače. Upravo zato su naši preci u tim danima živeli po posebnim pravilima, oslanjajući se na običaje, simbole i zajedništvo kao vid zaštite.
Foto: Shutterstok
Noći koje su budile strah
Verovalo se da su noći tokom nekrštenih dana naročito opasne. Sa zalaskom sunca, prema predanju, izlazile su nečastive sile koje su lutale do prvih petlova. Zbog toga se savetovalo da se noću ne izlazi iz kuće bez velike potrebe. Ako se put nije mogao izbeći, ljudi su sa sobom nosili beli luk, krstić ili oštar metalni predmet, jer se smatralo da takvi simboli odbijaju zlo i štite putnika. Foto: Vikipedija, Profimedia
Kućna pravila koja se nisu kršila
U domaćinstvima su tokom nekrštenih dana važila stroga pravila. Žene nisu prele niti tkale, a pranje veša se izbegavalo. Posebno se pazilo da se belo rublje ne ostavlja napolju, jer se verovalo da može privući zle sile. Najveća pažnja bila je usmerena na decu - smatralo se da su ona najranjivija, te da se preko njihove odeće ili stvari može naneti bolest ili urok.
Skrivena svetlost i tišina doma
U nekim krajevima, naročito u istočnoj Srbiji i vlaškim selima, kuće su se noću držale u polumraku. Prozori su se zatvarali, zavese navlačile, a svetlost se prikrivala kako ne bi privukla ono što ne treba. Voda koja je noću stajala u posudama nije se pila, jer je vladalo uverenje da u nju mogu ući zli duhovi i nauditi onome ko je koristi bez razmišljanja.
Deca rođena u nekrštenim danima
Posebna verovanja vezivala su se za decu rođenu u ovom periodu. Smatralo se da ih može pratiti slabije zdravlje ili nemiran život. Kao vid zaštite, stariji su imali poseban običaj. Detetu se svake godine u vreme nekrštenih dana oblačila košulja tkana pored ognjišta. Vatra je u narodnoj svesti bila simbol života, topline i sigurnosti, pa se verovalo da takva košulja ima moć da dete sačuva od zla.
Maskama i bukom protiv tame
Da bi se strah potisnuo, narod mu se suprotstavljao veseljem. Tokom nekrštenih dana organizovane su povorke koledara – ljudi maskirani u zastrašujuće likove obilazili su kuće, pevajući i praveći buku. Iako su maske delovale strašno, njihova svrha bila je upravo suprotna: da se zlo ismeje, zbuni i otera snagom smeha i zajedništva. Foto: Shutterstok
Trpeza kao zaštita
Zanimljivo je da se u ovom periodu nije strogo postilo, čak ni sredom i petkom, osim na Krstovdan uoči Bogojavljenja. Verovalo se da puna trpeza, razgovor i okupljanje porodice imaju posebnu moć. Sitost, smeh i bliskost smatrani su snažnijim štitom od svakog straha koji je pratio nekrštene dane.
(Ona.rs)
BONUS VIDEO - ŠAMPIONI U FOKUSU: Anđela Vuković | Radoznalost je njena supermoć