"GLAVA U TORBI" ZA PET EVRA PO SATU: Građevinski radnici i dalje među najugroženijima
GRAĐEVINSKI poslovi i tržište nekretnina u poslednjoj deceniji u Srbiji su u procvatu, ali radnici angažovani u toj privrednoj grani su i dalje među najugroženijima. Uslovi rada, broj radnih sati i mala cena rada su njihovi najveći problemi. Stručnjaci ističu da položaj građevinaca u odnosu na profit koji ostvaruju preduzimači i investitori, može da se oceni kao ponižavajući. Procene ukazuju da u Srbiji trenutno ima između 80.000 i 90.000 aktivnih gradilišta, na kojima je zaposleno oko osam odsto građana Srbije.
FOTO: Arhiva novosti
Kako "Novosti" saznaju na terenu, građevinski majstori koji su prijavljeni, po satu su plaćeni oko sedam, a ukoliko rade na crno satnica može da dostigne i 10 evra. Fizikalci na građevini koji rade bez prijave, za sat rada mogu da zarade oko pet evra, a oni u radnom odnosu četiri.
Da ova cena rada nije odgovarajuća riziku koji nosi svedoče i podaci Inspektorata za rad. Oni pokazuju da nije mali broj poslodavca, koji, iako ih zakon na to obavezuje, nisu Aktom o proceni rizika utvrdili rizike po život i zdravlje zaposlenih prilikom rada na otvorenom. Istovremeno, nije retkost da na nekim gradilištima nema sredstava za pružanje prve pomoći, niti su zaposleni obučeni da je pruže.
U Inspekciji rada tokom 2024. izvršena su čak 183 vanredna inspekcijska nadzora povodom povreda na radu, a analizom je utvrđeno da građevinci najčešće stradaju zbog nebezbednog rada na visini i na nepropisno montiranim skelama, zbog nekorišćenja opreme za ličnu zaštitu, rada u nepropisno obezbeđenim iskopima, kao i zbog loše organizacije izvođenja radova i neznanja.
Kao poseban problem inspektori ističu angažovanje fizikalaca koji rade na crno, a koji nemaju iskustva u tom poslu niti imaju stručne kvalifikacije.
Kazne i do dva miliona dinara
ZAKONOM o bezbednosti i zdravlju na radu, poslodavacu koji zaposlenom ne obezbedi korišćenje lične zaštitne opreme kazna je od 1.500.000 do 2.000.000 dinara, za preduzetnika je od 400.000 do 500.000 dinara, dok je za direktora, odnosno drugog odgovornog u pravnom licu kazna od 50.000 do 150.000 dinara. Istim zakonom propisana je i novčana kazna od 20.000 dinara za zaposlenog ako ne koristi ličnu zaštitnu opremu koju je dobio na korišćenje.
Tokom prošle godine, inspekcijskim nadzorom koji je obuhvatio 44.279 građevinaca, utvrđeno je da je 2.818 njih radilo na crno, što je otprilike oko pet odsto.
- Kada se neprijavljeni radnik povredi na gradilištu, poslodavac mu obično traži da se presvuče iz radnog odela i da tek potom traži lekarsku pomoć. Jer, ako bi pozvao Hitnu pomoć poslodavac bi morao da plati veliku kaznu. Dešava se i da sa visine padne neko od prijavljenih radnika, ali i tada je situacija slična, jer obično ima propusta u obezbeđivanju gradilišta, što bi opet dovelo do problema za gazdu - kažu nam na jednom beogradskom gradilištu.
Prijave
U INSPEKTORATU za rad kažu da ukoliko poslodavac ne primenjuje propisane preventivne mere bezbednosti i zdravlja na radu, zaposleni mogu da se obrate inspekciji rada: dolaskom u kancelariju inspekcije rada, elektronskom poštom, pisano, putem telefona i pozivom na besplatni broj telefona 0800/300307.
Među angažovanim u građeviniskim poslovima sve je više stranih državljana. Ima procena koje govore da oni čine oko trećinu zaposlenih u građevinskom sektoru Srbije. Oni koji su prijavljeni na obavezno socijalno osiguranje imaju pravo na lečenje u svim zdravstvenim ustanovama u našoj zemlji. Međutim, i među strancma ima onih koji rade na divlje.
- Tokom 2024, prilikom 289 izvršenih inspekcijskih nadzora, inspektori rada su zatekli na radu ukupno 7.482 stranih državljanina, od kojih je 338 radilo bez zaključenog ugovora o radu i/ili bez podnete prijave na obavezno socijalno osiguranje, dok za 611 stranaca zatečenih na radu poslodavci nisu obezbedili dozvolu za rad u Srbiji - kažu u Inspektoratu za rad.