ROBOTI ĆE ČITATI ANALIZE KRVI I EKG: Veštačka inteligencija imaće sve veću primenu u medicini, potvrđeno na skupu lekara
VEŠTAČKA inteligencija u budućnosti biće od velike koristi za lekare i pacijente na putu od postavljanja dijagnoze do lečenja. Mašina će pomoću različitih računarskih operacija moći da obradi veliki broj informacija i da, na osnovu njih, ponudi rešenje. To je slično kao kada čovek na osnovu znanja i iskustva donosi zaključke. Veštačka inteligencija će moći da se koristi u tumačenju analiza, EKG i CT snimaka, magnetne rezonance ili drugih medicinskih podataka. Tako će biti od pomoći lekarima da postavljaju dijagnoze, propisuju terapiju, prate oboljenje, a pomoći će i pacijentu da prati svoje stanje.
Učiteljski fakultet
Ovako ulogu robotike u medicini pojašnjava za "Novosti" docent dr Milan Dobrić, načelnik službe Interventne kardiologije u Institutu za kardiovaskularne bolesti "Dedinje".
U ovom institutu, inače, veštačka inteligencija je već korišćena u medicinske svrhe.
Kako kaže, dr Goran Lončar, pomoću veštačke inteligencije rađena je detekcija kovida na bazi prostog EKG zapisa, zatim analiza simaka sa magnetne rezonance.
- Softver ubrzava proces analize, pomoću njega taj posao se obavi za 20 ili 30 sekundi, dok je lekaru potrebno pola sata - ističe dr Lončar.
On kaže i da bi robot mogao da pomaže pri operacijama na srcu i to "na daljinu".
- Ja bih rukovodio iz Instituta "Dedinje" robotom koji operiše u Kraljevu ili Nišu - pojašnjava.
Oba naša sagovornika - i dr Dobrić i dr Lončar - naglašavaju da pacijenti ne treba da se plaše da će brigu o njihovom zdravlju sasvim preuzeti mašina.
Jer, kako kaže dr Dobrić, odnos lekara i pacijenta je specifičan i ništa ne može zameniti ulogu doktora.
- Odluke će donositi lekar, a mašine će im pomagati u tome - ističe dr Dobrić.
Doktor Lončar ukazuje da je na zapadu praksa da se lekar i pacijent sve više razdvajaju, što nije dobro.
- Pacijenti pored sebe žele čoveka, a ne mašinu, mi svojim savetima i rečima učinimo mnogo za konačno ozdravljenje - ističe naš sagovornik.
Uloga robotike u medicini bila je, inače, tema i nedavno održanog kongresa, u čijoj je organizaciji učestvovao Institut "Dedinje", kao i Udruženje centara za hipertenziju, prevenciju infarkta i šloga - HISPA i HISPABH i Međunarodno udruženja za vaskularno zdravlje (ISVH) u Beogradu
"Gošća" na kongresu bio je i robot Ema, koji je deo Centra za robotiku i veštačku inteligenciju Učiteljskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Otvaranje je proteklo u "razgovoru" ovog robota i dekana Učiteljskog fakulteta Danimira Mandića, koji kaže da je veštačka inteligencija danas zastupljena u svim sferama života, pa i u obrazovanju.
- Zbog toga moramo da razmišljamo o izmenama ciljeva obrazovanja i novi načinima vrednovanja znanja - kaže prof. Mandić. - U budućnosti veštačka inteligencija imaće velikog udela u učenju i pisanju radova u školama, seminarskih i diplomskih radova na fakultetima, i više neće biti moguće decu ocenjivati kao do sada - oni reprodukuju ono što su naučili i nastavnik im za tu vrstu znanja da ocenu. Moraćemo vrednovati sve ono što učenici rade, ne samo učenje iz knjiga, već svaki korak koji naprave u sticanju različitih znanja.
Ministarka nauke dr Jelena Begović istakla je na kongresu da je upliv veštačke inteligencije u sve sfere života, a posebno u medicini, doveo do toga da je mašinsko učenje postalo integralni deo medicine u nekim oblastima:
- Podaci su postali novo zlato, i kao država moramo da naučimo da čuvamo i koristimo podatke koji su oko nas.