NEGOVANJE SEĆANJA KROZ ZAGRLJAJ SADAŠNJOSTI I PROŠLOSTI: Kakvo je mesto Jasenovca u našem istorijskom pamćenju
Istorijski dodatak čitajte u današnjem štampanom izdanju "Večernjih novosti".
• Jasenovac nije samo u Jasenovcu, plovio je niz Savu do Beograda okađenog strašnim zadahom, a toliki su likvidirani po kraškim provalijama u ime projekta Jasenovac, od Jadovna do Prebilovaca. Mesta srpske golgote su duga, zastrašujuća, nepregledna
• Ne zaboravimo: kosti jasenovačkih mučenika se rasprostiru na površini od 210 kvadratnih kilometara!
• Odmah posle rata sve je ukazivalo na nameru najviših vlasti Jugoslavije da se ratni zločini prikriju i zaborave, te da se nedužnim žrtvama uskrate dostojna sahrana i spomen
• Jasenovac se jednostavno ne može objasniti nekakvim apstraktnim fašizmom. Ovaj logor je plod trovekovne političke kulture Hrvatske u čijem je jezgru verski, klasno i etnički zasnovana mržnja prema Srbima, kao i projekat njihovog istrebljenja
• Premda su se monstruozni zločini nevinog srpskog naroda događali širom zločinačke tvorevine koja se zvala Nezavisna Država Hrvatska, simbolički je njihovo zbirno mesto obeležavao koncentracioni logor Jasenovac
• Vrhunski hrvatski statističar dr Jakov Gelo, u svom doktorskom radu „Demografske promjene u Hrvatskoj“, zapisao je o broju žrtava: „samo Jasenovac preko 700.000... S. Gradiška 75.000...”
• Nesumnjivo je da pripadamo narodu koji ne neguje kulturu sećanja, što je dobrim delom proizvod istorijskih diskontinuiteta u kojima smo se često odricali imena, identiteta, sećanja