PRVO PSIHOTEST, PA TEK ONDA RADNA KNJIŽICA: Oko 8.000 ljudi, na zahtev firmi, testirano je preko NSZ od početka 2022.

J. Ž. Skenderija

28. 11. 2022. u 09:33

SAMO u prvih deset meseci ove godine Nacionalnoj službi za zapošljavanje obratilo se 1.329 poslodavaca radi psihološke procene kandidata sa ukupno 3.583 konkretna zahteva za selekciju u skladu sa trenutnim potrebama.

Foto N. Fifić

Na taj način je psihološkom procenom obuhvaćeno 7.946 osoba. Pre deceniju ili dve na ovakav korak se odlučivalo svega nekoliko stotina vlasnika firmi u Srbiji.

Kako naglašavaju u NSZ, ukoliko uporedimo sadašnju situaciju i onu od pre pet ili deset godina, možemo zapaziti trend porasta potreba poslodavaca za ovom vrstom usluge.

- Za to se koriste psihološki merni instrumenti koje proizvode i distribuiraju ovlašćene institucije u Srbiji. To su standardizovana i posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva koja su konstruisana za validno i pouzdano merenje psiholoških varijabli i koja u radu mogu da koriste isključivo diplomirani psiholozi, odnosno master psiholozi - kažu u NSZ.

Na taj način procenjuju se opšte i specifične sposobnosti, kao i osobine ličnosti od značaja za rad u određenim zanimanjima. U celini gledano, radi se procena usklađenosti sposobnosti i osobina ličnosti sa zahtevima konkretnog radnog mesta.

- Posebnim zakonima i uredbama regulisana je obaveza psihološkog testiranja u postupku zapošljavanja na poslovima u okviru konkretnih zanimanja - navode u ovoj službi. - Na primer, Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja propisano je da u radni odnos u ustanovi, odnosno školi, mogu da budu primljene samo osobe koje, između ostalog, poseduju psihičku sposobnost za rad sa decom i učenicima. Kandidati se stoga, u skladu sa propisima, upućuju na psihološku procenu sposobnosti za rad sa decom i učenicima, koje radi nadležna služba za poslove zapošljavanja.

Foto Shutterstock

Selekcija kandidata ima za cilj odabir najkvalitetnijeg za zapošljavanje na određenu radnu poziciju u kompaniji. Ona podrazumeva najpre predselekciju prilikom koje se oglašava data pozicija putem različitih kanala - onlajn portali, društvene mreže, interne baze kandidata, ličnih kontakata i pregled pristiglih biografija. Posle toga se donosi odluka o tome ko prolazi u narednu fazu. Fokus je na iskustvu koje je predviđeno samom pozicijom za koju kandidat konkuriše, na stepenu obrazovanja i ostalih ličnih kompetencija, a posle toga sledi testiranje.

- Najčešće se koriste neki od testova kognitivnih sposobnosti, odnosno inteligencije i testovi ličnosti. Pored rezultata koji se dobija prostim matematičkim izračunavanjem i koji ukazuje na intelektualne sposobnosti, ali i potencijal pojedinca, sastavni deo testiranja je i test ličnosti, koji nam daje grubu sliku o najizraženijim osobinama kandidata - kaže Milica Stojiljković, specijalista za ljudske resurse.

Ona navodi da većina testova ima skale koje prepoznaju socijalno poželjne odgovore, samim tim je visoka pouzdanost i objektivnost u proceni kandidata. Na ovaj način dobija se detaljnija analiza profila kandidata, koja uzima u obzir ono što se nalazi "ispod površine" kao što su kognitivne sposobnosti ili osobine ličnosti.

- To su sve dodatne informacije o tome kakvo ponašanje možemo da očekujemo u određenim situacijama. Na osnovu toga stvara se slika o uklapanju kandidata u zahteve određene pozicije ili korporativnu kulturu - navodi naša sagovornica.

Na kraju sledi intervju koji podrazumeva bolje upoznavanje kandidata, kao i njegova finansijska očekivanja koja bi trebalo da budu u okviru budžeta kompanije za datu poziciju.

NAJVIŠE ZAHTEVA U OBRAZOVANjU

NAJVIŠE testova do sada NSZ je prosledio sektoru obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite, državne uprave, kao i obaveznog socijalnog osiguranja. U manjoj meri ovaj vid procene je zastupljen u prerađivačkoj industriji, trgovini, kao i pružanju usluga smeštaja i ishrane. Ostali sektori delatnosti u tekućoj godini nisu bili zastupljeni sa velikim brojem zahteva za selekcijom.

Pogledajte više