ZA GODINU SAMO JEDNA TRANSPLANTACIJA: U Srbiji program presađivanja organa gotovo zamro
PROGRAM presađivanja organa, koje u Srbiji čeka oko 2.000 ljudi, gotovo da je zamro. Za poslednjih godinu dana urađena je samo jedna kadaverična transplantacija organa donora u stanju moždane smrti i 13 transplantacija bubrega od živih srodnih donora.
Sa ovom statistikom opet smo se vratili na dno evropske liste, iako je pre toga 10 godina u kontinuitetu program transplantacije povećavan, ali ne u obimu koji bi doveo da kraćih lista čekanja.
Bubreg u Srbiji danas, na Evropski dan donora, čeka 800, pluća više od 70, jetru više od 60, srce oko 50 pacijenata, a ostali - rožnjaču.
Stefan Đorđević (32) iz Leskovca već devet godina nada se srcu donora, a živ je samo zahvaljujući veštačkom srcu koje ima, takođe, devet godina. U njegovoj 21. godini ustanovljeno je da mu je srce radilo sa svega 21 odsto kapaciteta:
- Tri godine posle toga stanje se pogoršalo, ugrađena su mi dva pejsmejkera, a potom i mehanička potpora za srce - priča Stefan.
Za proteklih devet godina tri puta se ukazala šansa da Stefan dobije organ, ali su analize, nažalost, pokazale da nije kompatibilan primalac.
Sada su i ti pozivi na testiranje za organe donora gotovo potpuno utihnuli, delom zbog pandemije korone, zbog koje su prvih meseci transplantacije i zvanično bile stopirane, a kada su ponovo dozvoljene, opet smo se suočili sa nedostatkom donora i zakonskim preprekama. Iako se očekivalo da će prelazak sa izričite na pretpostavljenu saglasnost, koji je uveden Zakonom o transplantacijama iz 2018. godine, omasoviti program presađivanja organa, to se nije dogodilo, a Ustavni sud je prošle godine presudio da su delovi tog zakona neustavni, pa se čeka njihova izmena.
- Dobili smo pravno tumačenje i dali instrukcije koordinatorima u 14 donorskih bolnica kako da postupaju dok traje taj pravni vakuum - kaže dr Predrag Sazdanović, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja.
U julu i avgustu bilo je devet potencijalnih donora u stanju moždane smrti. Da su porodice dale saglasnost, između 15 i čak 29 pacijenata, prema rečima dr Sazdanovića, dobilo bi organe, ali to se nije dogodilo.
- Ne prođe dan da svako od nas transplantiranih ne pomisli na donora i njegovu porodicu, jer su oni na naš život, umesto tačke, stavili zarez - kaže Mladen Todić, predsednik Udruženja transplantiranih pacijenata "Zajedno za novi život", koji je dobio novu jetru pre šest godina. I mali Konstantin Dimitrijević (5,5) imao je sreće. On je transplantiran u Italiji, kada mu je bilo samo godinu i po.
- Konstantin je rođen sa nedovoljno razvijenim žučnim putevima, urađena je intervencija kako bi se žuč izlučivala preko creva, ali vremenom je došlo do ciroze jetre - priča njegova majka Jelena.
- U Institutu za majku i dete počela je borba za njegov život, a onda smo saznali da država plaća transplantaciju jetre u Bergamu i uspeli smo u tome. Konstantin je danas predškolac i niko ne može da pretpostavi šta je sve preživeo.
Asistent dr Emilija Nestorović, načelnica odeljenja za transplantaciju srca u Klinici za kardiohirurgiju UKCS, navodi da je u UKCS, gde je pre devet godina obnovljen program transplantacije srca, ovaj organ dobilo 47 pacijenata:
- Ali prošlo je punih godinu dana od poslednje transplantacije, jer nije bilo donora.
Veliki deo pacijenata zbrinuli smo ugradnjom mehaničke cirkulatorne potpore dok čekaju transplantaciju.
U VMA TRANSPLANTIRANO ŠEST BUBREGA
U Vojnomedicinskoj akademiji od početka godine urađeno je šest transplantacija bubrega od živog donora. Pukovnik-docent dr Neven Vavić, načelnik Klinike za nefrologiju, kaže da je plan da se u naredna dva i po meseca uradi još toliko.
- Dve godine je zbog kovida bio zastoj living transplantacija - kaže Vavić.