NE MOGU DA STOJE, A MISLE DA MOGU DA VOZE: Zašto se uprkos kontrolama i kaznama, ne smanjuje broj pijanih vozača

Ljiljana PRERADOVIĆ

03. 07. 2022. u 11:00

SVAKODNEVNO smo obasuti podacima o tome koliko je vozača isključeno iz saobraćaja zbog vožnje u alkoholisanom stanju.

Foto N. Živanović

Iako se to odavno događa, svedoci smo da ima sve više onih zbog kojih i saobraćajci ostaju u čudu, pitajući se "kako su ovi uopšte živi" kada vide cifru na "dregeru".

Iako svako ko položi vozački ispit zna da zakon zabranjuje upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci, ni kazne, ni apeli nadležnih ne sprečavaju bahate pojedince da pijani sednu za volan i postanu prave tempirane bombe na putu.

O tome svedoče mnogobrojni primeri, kao i nedavni slučaj u Čačku, kada su pripadnici saobraćajne policije zaustavili dvadesetpetogodišnjeg muškarca, koji je upravljao "golfom" sa čak 3,95 promila alkohola u organizmu, što se smatra komatoznim stanjem. Koji dan ranije, šezdesetdvogodišnjem vozaču u Sremčici alkotestiranjem je utvrđeno da je imao 2,89 promila alkohola u krvi, dakle bio je u teško pijanom stanju.

Foto Z. Jovanović

Objašnjavajući kako je moguće da čovek sa velikom količinom alkohola u sebi uopšte može da funkcioniše, pa još i da sedne za volan, profesor dr Nikola Vučković, poznati pasihijatar iz Novog Sada, u razgovoru za "Novosti", kaže da je primarni efekat alkohola "da čovek oglupavi, pa se tako i ponaša".

- Sa 4,5 promila alkohola u organizmu se smatra da je reč o teškom pijanstvu, a šansa za smrtni ishod je vrlo blizu - upozorava ovaj stručnjak za lečenje i prevenciju bolesti zavisnosti od alkohola i narkotika.

- Sa pet promila imaju ozbiljnih fizičkih problema, veliku verovatnoću da se sve završi smrću jer su ugroženi vitalni centri, pre svega disanje. Motorika, odnosno pokreti u automobilu se, i pored tolike količine alkohola u krvi, mogu obavljati, jer je automatizovana. Pitanje je, međutim, da li može da hoda kada izađe iz vozila.

Foto Lj. P.

Osetljivost na alkohol je individualna i na to utiču umor, temperatura, psihičko stanje, uznemirenost, uzbuđenje, hronične bolesti, posebno plućne i srčane, a psihijatrijski poremećaji smanjuju toleranciju na alkohol.

- Alkoholisanost zavisi i od načina pijenja, ali i opštefizičke sposobnosti - predočava prof. dr Vučković.

- Apsorpcija alkohola nije ista kod korpulentnije i osobe sa manjom telesnom težinom. Kod žena je tolerancija na alkohol manja nego kod muškaraca.

Foto Tanjug

Upravljanje kolima pod dejstvom alkohola ne može biti precizno, brzina opažanja je bitno usporena, rasuđivanje o sopstvenim mogućnostima se precenjuje, a koordinacija je usporena. Glavne greške su u subjektivnoj proceni da se neki automobil može obići, ili blagovremeno zaustaviti, a zapravo ne mogu pravilno da odreaguju na nepridviđene situacije.

Poznato je da kod nas, uz dobro iće ide i piće, a količina i vrsta hrane takođe utiču na apsorpciju alkohola. Ukoliko se jede teška i masna hrana, razgradnja alkohola neće trajati 15 minuta već će se produžiti na sat, a kada je reč o lakšim namirnicama, prema Vučkovićevim rečima, brže će se apsorbovati, jer se alkohol ne vezuje za te materije. I način konzumacije takođe utiče, jer ako se pije na brzinu, do težeg stepena pijanstva se dolazi mnogo brže.

- Najsnažniji efekat alkohola je u prvih pola sata kada "udara" u mozak i aktivira jetru - predočava naš sagovornik i objašnjava da alkohol deluje i na nervne ćelije i oštećuje ih.

- Prvih sat vremena od konzumacije, uticaj alkohola je najjači.

Foto N. Fifić

SA 5,10 PROMILA NIJE MOGAO DA GOVORI

MEĐU novosadskim policajcima još se prepričava slučaj od pre gotovo deceniju, kada su redovnoj kontroli saobraćaja otkrili sredovečnog sugrađanina sa - neverovatnih 5,10 promila alkohola u organizmu. U prvi mah nisu mogli da poveruju da je čovek u takvom stanju uopšte mogao da uđe u vozilo. Na pitanje saobraćajca, koji je u neverici gledao u "dreger", koliko je popio, ovaj vozač je samo ćutao, nije mogao da priča.

Foto Z. Jovanović

SIGURNOST

ALKOHOL u organizmu od jednog do dva promila, kako objašnjava naš sagovornik, daje osećaj sopstvene veličine, da osoba može da savlada brzinu i druge stvari koje inače ne bi radio da je trezan.

- Maligani daju osećaj socijalne dominacije - upozorava dr Vučković.

Foto N. Fifić

MARIHUANA - JOŠ GORA

KOMBINACIJU alkohola i opijata prof. dr Vučković ocenjuje kao katastrofalnu, potrekpljujući činjenicom da je korišćenje marihuane još gore za saobraćaj od alkohola.

- Ova droga deluje na mali mozak, receptore za ravnotežu i koordinaciju, a u kombinaciji sa alkoholom je katastrofalna, jer se efekat umnožava.

Pogledajte više