PITKA STRANA ŽUPSKE ISTORIJE: "Novosti" u jedinstvenom Muzeju vinarstva i vinogradarstva u Aleksandrovcu
ŽUPA, aleksandrovačka. Mnogo je asocijacija već na prvi pomen ovog divnog predela naše zemlje u zagrljaju Kopaonika, Jastrepca, Rasine i Zapadne Morave, ali neizbežna, možda i prva je - vino. Taj, "najpitkiji" deo istorije Župe najbolje se može upoznati u Muzeju vinarstva i vinogradarstva u Aleksandrovcu. A, među njegovim eksponatima priča teče baš kao vino: od vremena pre 7.000 godina kada su plodove rodne župske zemlje ubirali prvi poljoprivrednici, preko 12. veka kada je započela zvanična proizvodnja vina, sve do naših dana.
Foto S. Babović
Vreme epidemije u muzeju su "iskoristili" da konzerviraju mnoge eksponate i da formiraju prave zavičajne zbirke.
- Pre epidemije posećivalo nas je od 15.000 do 20.000 turista, a tokom epidemije, imali smo uglavnom pojedinačne - kaže za "Novosti" istoričar Đorđe Živadinović, vodič u Muzeju vinarstva i vinogradarstva. - Konačno je došlo vreme da širom otvorimo vrata za prijem mnogo više posetilaca, na koje najveći utisak ostavi Poljanski dvor, etno-postavka sa starinskim alatkama, mašinama za obradu grožđa. Muzej je odlična prva stanica za upoznavanje istorijata vinarstva.
"Poljane" ili posebne vinogradarske kuće, danas pod zaštitom države, nicale su podno Kopaonika, Goča, Željina, duž ibarske doline, i u Župi ih je sačuvano 24. Rekonstruisana, jedna od njih, u Muzeju prikazuje kako su preci današnjih vinara ljuljali bebe u kolevkama u vreme berbe, kako su merili grožđe, pretakali vino. Tu su i muljače, vage, burad, stare prese, kazani... Foto S. Babović
- Najstariji eksponat je poreklom iz Batota, jedinstvena prskalica u koju se stavljala smesa za zaštitu loze, a tu je i bečka aparatura dobijena ratnom reparacijom - kaže za "Novosti" istoričar Đorđe Živadinović, vodič u Muzeju vinarstva i vinogradarstva. - Kako se danas obrađuje vino, može se videti u posebnoj degustacionoj sali, gde su prikazane najpoznatije župske vinarije: Rajkovići, Spasići, Zdravkovići, Ćosići, Minići, Botunjac, Nikolići, koji su uglavnom nasleđivali stare metohe. Mnogi aleksandrovački vinari spominju se u popisima iz 1834. I to nije jedino svedočanstvo u Muzeju, gde su i stari poljoprivredni kalendari, fotografije berbi, požutele strane narudžbenica i popisa još od formiranja Lozno-voćnog rasadnika dvadesetih godina prošlog veka. U Muzeju s ponosom čuvaju i fotografiju i svedočanstvo pisca Dobrice Ćosića, koji je bio đak Vinodeljsko-voćarske škole "Sveti Trifun", danas Srednje škole sa internatom. Foto S. Babović
Upravo je u podrumu nekadašnje obrazovne ustanove iz 1924. smešten Muzej, koji sakuplja, naučno obrađuje, publikuje i izlaže predmete koji dokumentuju razvoj vinarstva i vinogradarstva. Među njima su i brojna svedočanstva o župskoj berbi, koja će ove jeseni, nakon dve godine pauze, ponovo biti organizovana i uz prateću manifestaciju.
USKORO I SPOMENIK ŠTEFANIKU
PORED školskih oglednih vinograda, ispred Muzeja vinarstva i vinogradarstva posađena je i stara hilandarska loza, iskalemljena pre tri godine. Osim toga, kako saznajemo, ispred muzejske zgrade će do kraja godine biti podignut i spomenik potpukovniku francuske avijacije Milanu Rastislavu Štefaniku (1880-1919), idejnom tvorcu moderne Slovačke. On je 6. novembra 1915. prinudno sleteo na teritoriju Aleksandrovca, gde su mu meštani spasli život.
Foto S. Babović