DRŽAVNA POMOĆ DIŽE PROSEK PENZIJA: Kućni budžet više od 1,6 miliona najstarijih u Srbiji od danas "teži" za po 20.000 dinara

J. Ž. S.

10. 02. 2022. u 10:00

SVI penzioneri koji su rešenje za penziju dobili zaključno sa 31. januarom, kao i oni koji su do tog datuma predali zahtev za penzionisanje dobiće danas po 20.000 dinara državne pomoći.

Foto I. Marinković

Prvima će novac leći na račun ili će ga doneti poštar, dok će drugima finansijska podrška stići jednokratno po uspostavljanju isplate penzije.

Kako naglašavaju u PIO fondu pomoć će dobiti korisnici koji su ostvarili pravo na penziju, uključujući i one koji su to pravo ostvarili primenom odredaba međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju. Na spisku su i oni koji primaju naknadu na osnovu invalidnosti, prve i druge kategorije, kao i invalidnoj deci, koja su korisnici privremene naknade kod fonda PIO.

To ukratko znači da svi koji su u isplatnoj bazi PIO fonda imaju pravo na novac, bez obzira na to da li žive u Srbiji ili ne. Korisnici koji ispunjavaju uslove, kao i prilikom ranijih isplata novčane pomoći, nisu morali da se prijavljuju, već će im novac automatski biti isplaćen.

Pored ove pomoći penzionerima je upravo legla prva uvećana penzija za 5,5 procenata, a u 2022. se nastavlja i sa isplatom uvećanja uz penziju za sve penzionere čija primanja ne prelaze 40.042 dinara.

- U poslednje dve godine, u ovom za ceo svet kriznom periodu, pored sigurne i redovne isplate, penzije i novčane naknade u januaru 2020. su povećane za 5,4 odsto, u januaru 2021. za još 5,9, a sve vreme se uz penzijski ček isplaćuje i uvećanje do određene visine.

U 2020. fond PIO je, kao podršku, isplatio i dve jednokratne pomoći za penzionere, od 4.000 i od 5.000 dinara, u septembru prošle godine podršku od 50 evra, dok se sada isplaćuje najveća do sada jednokratna pomoć od 20.000 dinara - kaže Relja Ognjanović, zamenik direktora PIO fonda.

Foto Shutterstock

Sve to, navodi on, pokazuje da su državne finansije stabilne i sigurne, a da je briga o penzionerima sveobuhvatna, kao i posvećenost i borba za bolji život svakog građanina Srbije.

Profesor Milojko Arsić, objašnjava da realni rast treba da isključi efekat inflacije, odnosno da se realnim rastom meri kupovna moć penzije:

- Ako se penzijama doda vanredna uplata u iznosu od 20.000 dinara i ravnomerno rasporedi na 12 meseci, to ima za posledicu uvećanje svih čekova za 1.667 dinara mesečno. Kada se uzme u obzir i ova finansijska podrška, primanja najstarijih će u narednoj godini imati realni rast, pri čemu će visina tog rasta biti drugačija za različite nivoe penzija.

Čekovi stalno rastu

Statistika pokazuje da je u poslednje četiri godine zabeležen kontinuiran rast penzija od 14 odsto, mada međutim, treba imati u vidu da je od 2012. do 2017. postojao kontinuiran pad. Kada su pre devet godina na vlast došli naprednjaci neto iznos prosečne penzije bio je 23.024 dinara, što je prema tadašnjem kursu iznosilo oko 203 evra. Već sledeće godine ček je podignut na 24.085, ali je u teškim reformama 2015. pao na 23.466 dinara. Takođe zbog porasta kursa i veće otkupne cene za evro, u ovoj valuti penzija se sa 205 spustila na 192 evra. Sledeće godine došlo je do novog pada na 190 evra.

Od 2017. do 2021. godine čekovi idu gore od 197 do 250 evra, a najnovijim povećanjem i penzijom koja je upravo legla na račune oko 1,6 miliona penzionera njen iznos dostiže 262 evra.

Pogledajte više