ISTORIJSKI DODATAK - SRBI NA RASKRŠĆU: Otvaranje nacionalnog pitanja na Drugom kongresu intelektualaca u Beogradu 1994. godine
DEVEDESETIH godina prošlog veka, u moru tadašnjih izazova, održano je na stotine skupova različite prirode čiji je cilj bio formulisanje stava javnog mnjenja o aktuelnim društvenim i državnim pitanjima.
Kongresi, okrugli stolovi, tribine posvećeni ne samo ratovima za jugoslovensko nasleđe nego i uopštenog položaja srpskog naroda javili su se još osamdesetih u dijaspori, da bi pun zamah doživeli početkom naredne decenije.
Društveni dijalog, međutim, brzo je zagušen skupštinskom galamom, kao simbolički najsnažnijim simbolom tek osvojene demokratije i višepartijskog sistema.
Zbornici referata, proglasi i rezolucije, koji su bili gotovo obavezni deo ovakvih događaja, danas su prvorazredni izvor za sagledavanje prošlosti, ali i lociranje korena današnjih problema.
TEME i ciljevi Drugog kongresa srpskih intelektualaca iz ugla današnjeg posmatrača mogu da izgledaju kao puki anahronizam, a skup samo kao jedan od brojnih događaja koji su u turbulentno vreme devedesetih pretendovali na istorijski karakter.
Ovaj skup, međutim, više je nego jasno svedočanstvo višedecenijske težnje za srpskim jedinstvom, ali i brojnih zamki koje su vrebale na putu ostvarenja tog cilja. Iako je mnoge od tema ovog neobičnog skupa novija istorija skinula sa dnevnog reda, pojedine njegove intencije svakako nije.