NARAŠTAJ RAVNIH STOPALA: Poražavajući rezulatati sistematskih pregleda učenika
ZNAČAJAN broj beogradskih školaraca obuhvaćen je sistematskim pregledima, a podaci pokazuju da su problemi sa stopalima, kičmom i držanjem i dalje među najčešćim zdravstvenim izazovima dece i omladine.
Foto: "Novosti"
Prema publikaciji "Statistički prikaz zdravstvene delatnosti u Beogradu za 2024. godinu", koju je izradio i objavio Gradski zavod za javno zdravlje Beograd, sistematskim pregledima obuhvaćeno je oko 55,9 odsto učenika neparnih razreda osnovnih i srednjih škola.
Kao i prethodnih godina, lekari su najčešće registrovali deformacije stopala, loše telesno držanje i deformacije kičmenog stuba, što stručnjaci povezuju sa nedovoljnom fizičkom aktivnošću, dugotrajnim sedenjem i nepravilnim nošenjem školskih torbi. Pedijatri, kao ni ortopedi, nemaju objašnjenje zašto se iz godinu u godinu ponavlja "dijagnoza" - ravna stopala.
- To je najveći problem, prisutan kod 90 odsto dece koje pregledam, koji ni ortopedi ne mogu da objasne - ističe dr Dejan Jonev, pedijatar u Domu zdravlja "Dr Simo Milošević" na Čukarici. - Dešava se da, pored uložaka i vežbi od šeste godine, dete i u osmom razredu ima ravna stopala. Nekada je to bio razlog oslobađanja od služenja vojnog roka, što govori koliko je to bilo retko. Čitao sam mnogo studija, ali odgovora zašto su ravna stopala tako masovna pojava nema.
Osim nepravilnog sedenja i pognutog položaja pri korišćenju mobilnog telefona ili kompjutera, kao razalog lošeg držanja dr Jonev navodi i teške đačke torbe, koje teraju decu da uvlače grudi i ramena kako bi mogli da ih nose. Takođe, tu je i neaktivnost.
- Srednjoškolci ne vole da rade fizičko, osim onih koji se aktivno bave sportom, većina ih je statična i sede u školi, u kući, u kafiću - navodi dr Jonev. - I mala deca slabo izlaze napolje da se igraju. Moja generacija je ulazila u kuću da uradi domaći i jede. Kada roditeljima kažem da ih izvedu napolje, odgovori su - hladno je, umoran sam... Deca su nam, jednostavno, neaktivna.
Smetnje u razvoju kod 1.554 mladih
PODACI pokazuju i da je evidentirano 1.554 dece, odnosno 0,5 procenata školske populacije, sa smetnjama u psihofizičkom razvoju. Među najčešćim uzrocima onesposobljenosti i dalje se izdvajaju smetnje vida i sluha, zatim govorne smetnje, psihička zaostalost, kombinovane smetnje i telesni invaliditet.
Zanimljivo je da u opštinama Barajevo, Vračar, Zvezdara, Lazarevac, Mladenovac, Obrenovac, Palilula, Sopot, Stari grad i Čukarica tokom godine nije prijavljen nijedan slučaj dece ometene u razvoju.
U službama za zdravstvenu zaštitu školske dece i omladine tokom godine utvrđeno je prosečno 1,6 oboljenja po detetu, a čak 82,8 procenata ukupnog morbiditeta čini pet vodećih grupa bolesti. Na prvom mestu su oboljenja sistema za disanje sa stopom obolevanja od 798,7 na 1.000 dece. Slede simptomi, znaci i patološki klinički i laboratorijski nalazi, povrede, trovanja i posledice delovanja spoljnih faktora, kao i bolesti kože i potkožnog tkiva.
Podaci iz najnovijeg izdanja publikacije ukazuju da su redovni sistematski pregledi ključni za rano otkrivanje zdravstvenih problema i pravovremenu intervenciju, naročito u periodu intenzivnog rasta i razvoja dece i omladine.