NE KIJATE ZBOG PREHLADE: Ako imate neke od ovih simptoma - Muči vas alergija
UKOLIKO se često budite sa zapušenim nosem, kijate naizgled bez razloga, često vam curi nos i svrbe vas uši i oči, znači da patite od alergijske iritacije iako nije sezona alergija
Foto N. Skenderija
Doktor Svetlana Valjarević, specijalsita ORL kaže da postoji veliki broj pacijenata koji imaju alergijske tegobe tokom cele godine, jer su osetljivi na alergene čija koncentracija ne varira sezonski:
- To su pre svega prašina, grinje, životinjska dlaka, perut, ređe urin ili pljuvačka, buđ i gljivice, alergeni fecesa ili delova tela insekata.
Naša sagovornica dodaje da su u zimskom periodu česte i iritacije sluznice nosa izazvane supstancama koje je oštećuju, kao što su duvanski dim, hemikalije, aerozagađenje.
- Kijanje može da bude posledica prisustva supstanci kojih u vazduhu ima mnogo ili je naprosto osoba preosetljiva na njih i u minimalnoj koncentraciji - kaže dr Valjarević. - Najčešće su u pitanju prašina, buđ, komponente parfema, dezodoranasa ili osveživača prostora. Kod ljudi koji su profesionalno izloženi iritansima kao što su azbest, brašno, cement, ugalj, pesticidi, herbicidi i druge hemijske supstance, čest je refleks kijanja. On nije posledica alergije već iritacije nosa česticama koje organizam nastoji da kijanjem ukloni.
Glavobolja
KADA otok sluznice nosa onemogućava drenažu sekreta iz Eustahijeve tube, ali i iz paranazalnih sinusa, javljaju se osećaj zapušenosti u ušima, ponekad praćen osećajem svraba, kao i glavobolja.
- Glavobolje mogu da budu blage po intenzitetu, ali i jake i pulsirajuće. Ukoliko pacijenti imaju loš san, glavobolje postaju još intenzivnije, a pacijent ima i tegobe u vidu malaksalosti, hroničnog umora, pojačanog osećaja nervoze i napetosti - kaže dr Svetlana Valjarević.
Da bi ste se izlečili, naša sagovornica kaže da je na prvom mesti najbitnije smanjenje izloženosti alergenu, ukoliko je moguće, ispiranje nosa fiziološkim rastvorom što češće u toku dana da bi se alergen mehanički uklanjao iz nosne šupljine, primena lokalnih kortikosteroidnih i antihistaminskih lekova u nos, kao i primena antihistaminika i drugih antialergijskih lekova peroralnim putem.
- U određenom broju slučajeva, tegobe slične alergijskom rinitisu mogu dati i akutna ili hronična upala paranazalnih šupljina, medikamentozni rinitis (posledica zloupotrebe vazokontrisktornih kapi za nos), virusne infekcije, ali i neurološka oboljenja - glavobolje i neuralgije - kaže dr Valjarević. - Veoma često, pacijenti sa migrenama leče se isključivo pod dijagnozom alergijskog rinitisa ili hroničnog sinuzitisa. Čak i kada se dokaže alergijski rinitis pregledima i alergo-testovima, dugotrajno prisustvo glavobolja zahteva i pregled neurologa i adekvatnu terapiju.