OPERACIJA ŠTITNE I U LOKALNOJ ANESTEZIJI: I u Srbiji uvedene savremene hirurške metode u endokrinoj hirurgiji
U KLINICI za endokrinu hirurgiju, jednoj od prvih koja je pre devet meseci useljena u novu zgradu Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, urađene su prve operacije paratiroidnih žlezda u regionalnoj anesteziji, pacijentima u budnom stanju.
Foto Shutterstock
To omogućava i komunikaciju sa lekarom tokom zahvata, i kraći postoperativni boravak u bolnici. U intervjuu za "Novosti" profesor dr Vladan Živaljević iz ove Klinike kaže i da je, takođe, prvi put, izvedena radiofrekventna ablacija nodusa, odnosno čvorića u štitastoj žlezdi.
- Počeli smo i sa primenom minimalno invazivnih video-asistiranih operacija štitaste žlezde, pomoću posebnih kalmera i optike. Takvi zahvati omogućavaju manju traumu tkiva, rad u dobro osvetljenomiuveličanom operativnom polju na ekranu, čime se smanjuje rizik od operativnih komplikacija - navodi prof. Živaljević.
* Da li su to bili samo "izleti", ili će se i ove procedure uvrstiti u redovnu praksu?
- Počeli smo da ih primenjujemo i nadamo se da će postati standardne u svakodnevnom radu, za sve one pacijente kod kojih su one indikovane. Treba naglasiti da nisu svi pacijenti kandidati za njihovu primenu, a o tome kod koga će se primeniti odlučuju lekari koji ih sprovode. Ono što je možda i najvažnije je činjenica da sve navedene nove procedure na Klinici za endokrinu hirurgiju rade mlađi, ali veoma stručni hirurzi, tako da endokrina hirurgija u Srbiji ne treba da brine za budućnost.
* Novina ima i u nehirurškim procedurama? Foto: Privatna arhiva
- Osim pomenutih hirurških, započeli smo i sa jednom invazivnom ali nehirurškom procedurom. To je radiofrekventna ablacija (spaljivanje) nodusa (čvorića) u štitastoj žlezdi, gde se ubadanjem igala i dejstvom toplote oni tope i na taj način se izbegava hirurško lečenje. Ova procedura ima svoje jasne indikacije koje postavlja lekar i ne može se primeniti kod svih pacijenata sa nodusom u tiroidnoj žlezdi. Ona ponekad može da bude zamena za hirurško lečenje, i ne zahteva boravak pacijenta u bolnici duže od nekoliko sati.
* Na koji broj pacijanata mogu da se primene sve ove novine u lečenju?
* Da li se bolesti štitaste žlezde kod nas kasno otkrivaju? I ministarka zdravlja je nedavno ukazala na apsurdnost toga da nivo hormona i antitela tiroide nije moguće uraditi u domovima zdravlja, o trošku osiguranja?
- I nivo hormona i antitela i tumorksih markera za štitastu žlezdu se mogu odrediti u UKCS, tako da se dijagnoza postavlja pravovremeno i u tom pogledu ne zaostajemo za najrazvijenijim zemljama na svetu. Osim toga, primenjuju se i sve najsavremenije i invazivne i neinvazivne dijagnostičke procedure o trošku RFZO.
* Koliko su kod nas učestale bolesti štitaste žlezde i kakvi smo po tom pitanju u odnosu na ostatak Evrope?
- Zahvaljujući široko dostupnoj dijagnostici promene u štitastoj žlezdi se i kod nas i u svetu otkrivaju češće nego ranije, a ta učestalost se kod nas ne razlikuje od drugih evropskih zemalja.
SUMNjIVI ČVORIĆI
* Koliko je česta pojava čvorića u štitastoj želzdi i kada su oni opasni?
- Uceloj populaciji kod 40 do 50 odsto stanovnika našli bi nodus (čvorić) koji je manji od santimetra. U najvećem broju sličajeva, sa starenjem ne nastaju de novo nodusi u štitastoj žlezdi, već se postojeći koji nisu ranije bili dijagnostikovani uvećavaju. Dakle, nodus u štitastoj žlezdi nije redak i najčešće je benigne (dobroćudne) prirode. Nodus ili čvor koji budi sumnju da je maligni tumor ima sledeće karakteristike: tvrda ili neravna površina, smanjena pokretljivost prilikom akta gutanja, pojava limfnih žlezda na vratu ukoliko nodus postoji više godina. To su stanja kad pacijent obavezno treba da ode kod endokrinog hirurga na pregled.
* Koliki broj pacijenata su kandidati za operativno lečenje štitaste žlezde i koja vrsta operacija se najčešće primenjuje?
- Promene u štitastoj žlezdi su jako česte, a broj pacijenata koji se operiše je daleko manji jer ne zahtevaju sve promene hirurško lečenje. Odluka o tome kod koga je ono indikovano donosi se nakon kompletnog funkcionalnog, ehosonografskog i citološkog ispitivanja. Odluku o potrebi i opsežnosti hirurškog lečenja donosi endokrini kompetentni hirurg, kojih je sve više u Srbiji zahvaljujući supspecijalizaciji koja se sprovodi na Medicinskom fakuletu u Beogradu.
* Koje su dijagnostičke procedure u oboljenjima štitaste žlezde?
- U oboljenjima štitaste žlezde dijagnostičke procedure mogu da se podele na morfološke (struma, nodusi i tumori), zlatni standard je pregled edukovanog doktora koji je sposoban da uradi aspiracionu biopsiju. Na drugom mestu su laboratorijske metode kojima se utvrđuju vrednosti hormona i antitela štitaste žlezde, kao i hormona hipofize. Naravno, od ogromnog značaja su i imidžing metode, kao što su ultrazvučni pregled, a u posebim sličajevima i upotreba skenera ili magnetne rezonance.