NIJE SVAKA MODRICA RAZLOG ZA BRIGU: Kako da znate kada je promena na koži izazvana bolešću?
MODRICE su jedna od vrlo čestih manifestacija hematoloških oboljenja.
Foto: Privatna arhiva
Zato je važno da se razlikuju one koje nastaju kao posledica starosti, traume ili pritiska, od onih koje ukazuju na bolest.
Docent dr Olivera Marković, načelnica hematologije Kliničko-bolničkog centra "Bežanijska kosa", kaže da je kod najvećeg broja ljudi pojava modrica benigna:
- To naročito važi za starije osobe, kojima se modrice pojavljuju najčešće na podlakticama, a da nisu ni svesni da su se udarili. Jer koža starijih osoba je istanjena i krvni sudovi gube elastičnost. Te modrice se medicinski nazivaju senilna purpura.
Međutim, kada se modrice javljaju često na više različitih delova tela i bez razloga, trebalo bi se obratiti za pomoć lekaru.
- Osim učestalosti, bitna je i veličina modrice, kao i pojava krvarenja sa sluznica, na primer usne duplje, digestivnog trakta, prisustvo krvi u mokraći ili stolici - kaže dr Marković.
Kada lekar posumnja na hematološko oboljenje prvi korak je analiza krvne slike.
- Iz nalaza vrlo brzo vidimo da li ima znakova trombocitopenije - kaže naša sagovornica. - Sledeći korak je određivanja skrinig testova homeostaze, odnosno utvrđivanje protrombinskog vremena, fibrinogena, D-dimera...
Naša sagovornica upućuje da bi lekar opšte prakse trebalo da uputi pacijenta koji se žali na čestu pojavu modrica hematologu, čak iako mu je klasična krvna slika normalna:
- Skrinig testovi homeostaze su specifični i ne mogu da se utvrde samo na osnovu standardne biohemijske analize krvi.