PROMENE NA KOŽI NISU UVEK BEZAZLENE: Upozorenje dermatologa - keratoze se javljaju kako starimo i mogu biti kancerogene!

I. Kovačić

29. 05. 2022. u 09:50

Sa starenjem, pored bora, gubitka volumena i elastičnosti kože, mestimično se javljaju i keratoze, uglavnom mala zadebljanja na koži.

Foto: Free Images Pixabay

Seboroične keratoze su benigne prirode, dok druge, aktinične, ukazuju na mogućnost razvoja agresivnog karcinoma. Prve promene se uklanjaju iz estetskih razloga, a druge da bi se sprečio potencijalno maligni tumor.

U intervjuu za "Novosti" docent dr Jelena Stojković Filipović, dermatolog Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, kaže da, iako seboroične i aktinične keratoze imaju jedan deo naziva isti, ove promene se drastično razlikuju prema svojoj prirodi, ali i klinički, odnosno prema izgledu:

- Iako su seboroične keratoze jedan od najčešćih, na svu sreću benignih tumora kože koje dermatolozi viđaju u svakodnevnoj praksi, razlog njihovog nastanka još nije u potpunosti razjašnjen. Drugi naziv za ove promene je senilna ili staračka keratoza, mada se one mogu javiti i kod mlađih osoba. Ipak, njihova pojava pre četvrte decenije je neuobičajena, a učestalost se povećava sa starenjem.

* Koliko često dermatolozi viđaju opasne, aktinične keratoze?

- Aktinične keratoze su veoma česte i smatra se da oko 12 odsto populacije ima ovu vrstu promena. Reč je o kožnom tumoru koji nastaje umnožavanjem strukturno i funkcionalno izmenjenih ćelija kože, usled njihovog poremećenog razvoja. I danas postoje kontroverze u definisanju aktiničnih keratoza, s obzirom na to da ova vrsta promena može da ima potpuno različito biološko ponašanje tokom vremena, pokazujući, s jedne strane, potencijal za progresiju ili razvoj u invazivni karcinom kože ili, s druge strane, sklonost spontanom nestanku. Kod pojedinih osoba mogu da budu izražena oba oblika ponašanja istovremeno.

Foto: Privatna arhiva

dr Jelena Stojković Filipović

* S obzirom na to da aktinične keratoze mogu spontano da se povuku, trebali ih lečiti?

- Kako se klinički ne može pouzdano predvideti koja aktinična keratoza će progredirati u invazivnu formu karcinoma, od značaja je njeno rano prepoznavanje i pravovremeni tretman. Aktinične keratoze su klinički značajne promene i zbog činjenice da su pokazatelji individualne sklonosti za razvoj melanoma ili nemelanomskih kancera kože, pre svega bazocelularnog karcinoma.

* Na kojim delovima kože su ove promene najvidljivije?

- Iako su promene na koži kao posledica starenja uočljive na svim njenim delovima, najupadljivije i najizraženije su na otkrivenim delovima, kao što su lice, vrat, ruke, jer su ti delovi najizloženiji faktorima spoljašnje sredine, naročito sunčevoj radijaciji. Smatra se da oko 80 odsto aktiničnih keratoza nastaje na fotoeksponiranim regijama. Ova vrsta promena veoma je česta na poglavini kod ljudi koji imaju naslednu ćelavost, jer je ta zona direktno i stalno izložena suncu, a nedostaje joj prirodna zaštita koju čini kosa. Ipak, važno je naglasiti da aktinične keratoze mogu, mada retko, da se pojave i na delovima kože koji su pokriveni odećom.

* Kako izgledaju aktinične keratoze?

- Na samom početku njihovog razvoja, za ove keratoze se kaže da ih je lakše napipati nego videti. Naime, one se najpre pojavljuju kao blago crvene zone, koje su na dodir hrapave, a to se opisuje kao utisak "dodira peska". Kasnije, sa njihovom progresijom, crvenilo i beličasta skvama postaju uočljiviji i očigledniji. Bilo kakve senzacije, izraženije zadebljanje, kraste koja se formira i otpada tokom vremena ili krvarenje treba da pobude sumnju, jer to mogu biti znaci da se promena transformisala u agresivnu formu kancera. To su ujedno i važna upozorenja da se ode na dermatološki pregled.

Foto: Free Images Pixabay

* Šta je na raspolaganju od terapije?

- Terapija podrazumeva uklanjanje promena različitim hemijskim ili fizičkim metodama. Koja od terapijskih opcija će biti primenjena, zavisi od brojnih činilaca, pre svega broja promena, godišta i imunološkog statusa pacijenta, ali i faktora rizika. Odluka o najoptimalnijem tretmanu donosi se nakon pregleda i konsultacije sa dermatologom. Neophodno je naglasiti da je zaštita od sunčevih zraka imperativ i sastavni deo tretmana. Antisolarni kremovi koji se koriste moraju da imaju naznačenu visoku zaštitu od sunca, koja mora biti iznad 50, a odskoro su na tržištu i kremovi sa zaštitom 100.

* Kako se leče seboroične keratoze?

- Iako su potpuno benigne prirode, seboroične keratoze često predstavljaju estetski problem, takođe, mogu da se uvećavaju ili svrbe, i to su najćešće razlozi za njihovo uklanjanje. Uklanjanje podrazumeva neku od proceduralnih metoda, od kiretaže, aplikacije tečnog azota, elektrokauterizacije ili mehaničkog uklanjanja tangencionalnom biopsijom, ukoliko je neophodna histopatološka verifikacija promene.

Foto: Free Images Pixabay

Upozoravajuće grupisanje

* Kada se seboroične keratoze smatraju opasnim?

- Istovremena pojava većeg broja ovih keratoza u kratkom vremenskom intervalu može da ukazuje na razvoj određenih tumora drugih organa. Seboroične keratoze su kožne lezije koje dermatolozi uglavnom veoma lako prepoznaju i u najvećem broju slučajeva su samouvereni u njihovom dijagnostikovanju. Retko, pojedini maligni tumori, čak i melanom, mogu da podsećaju na seboroične keratoze, pa je zato u slučaju bilo kakve sumnje veoma značajna konsultacija sa sertifikovanim dermatologom.

BONUS VIDEO - SOLARNA VODA ZA PROČIŠĆAVANjE ORGANIZMA: Evo kako se pravi

Pogledajte više