PODGORICI NOVI "ŠAMAR": Hrvatska podsetila Crnu Goru šta sve još mora da uradi da bi zakoračila u EU
MINISTARSTVO vanjskih i evropskih poslova Hrvatske lansiralo je nikad oštrije upozorenje prema kolegama u Crnoj Gori da se otvorena pitanja dveju držva moraju završiti pre nego što Crnogorci zakucaju na vrata Evropske unije.
kabinete predsednika Crne Gore
Podsećaju da su tokom celog procesa pokazivali "stratešku strpljivost i razumevanje", ali da je, međutim, sada, kako ocenjuju, došlo vreme za odlučne korake tima premijera Milojka Spajića.
- Naša očekivnja su jasna - rešavanje pitanja obeštećenja logoraša, nastavak rada na pronalsku 14 nestalih iz Domovinskog rata, procesuiranje ratnih zločina, rešavanje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih obitelji koje su u Crnoj Gori ostale bez imovine, a čiji su sudski procesi u zastoju, očuvanje spomen-ploče na bivšem logoru Morinj i nužnost promene imena bazena u Kotoru, nastavak razgovora o granici na moru, te povrat školskog broda "Jadran", - poručuju iz diplomatskog resora Hrvatske, zaključujući da je preostalo tek nekoliko meseci do kraja ove godine i zbog toga, kako kažu, pozivaju crnogorsku stranu na konstruktivan dijalog i ubrzavanje rada na otvorenim pitanjima.
Tutor, a ne partner
POTPREDSEDNIK DNP Milun Zogović upozorio je šefa hrvatske diplomatije Gordana Grlića Radmana da Crnom Gorom ne može upravljati iz Zagreba i da je odnos Hrvatske izraz političkog tutorstva, a ne partnerstva.
- Hrvatska ne želi da obešteti porodice zverski mučenih i ubijenih pripadnika JNA u Lori ali zato traži oštetu za Morinj u kojem nije bilo žrtava! Toliko o reciprocitetu. Korisno bi bilo da komšije objasne kako su pripadnici JNA, koji su zarobljeni u BiH završili u logorima u Hrvatskoj ako HrvatsKa nije bila u ratu - pitao je Zogović.
U reagovanju Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore navodi se da će zvanična Podgorica rešavanju otvorenih pitanja sa Zagrebom i dalje pristupati otvoreno, odgovorno i u dobroj vezi sa komšijama.
Crnogorci podsećaju da su sa Hrvatima potpisali ugovor o poklanjanju Doma kulture "Josip Marković" u Donjoj Lastvi kod Tivta, obnovili rad međuvladinog mešovitog odbora za zaštitu nacionalnih manjina, a preduzete su i "druge konkretne aktivnosti usmerene na očuvanje identiteta i unapređenje položaja hrvatske zajednice u Crnoj Gori".
Intenziviran je i rad nadležnih institucija u oblastima nestalih, procesuiranja ratnih zločina, državne granice i školskog broda "Jadran".
- Pitanje državne granice otvoreno je duže od tri decenije i njegovo rešavanje zahteva temeljnu pripremu i odgovoran dijalog.Protokol o privremenom režimu uz južnu granicu primenjuje se bez problem već 24 godine, što su Crna Gora i Republika Hrvatska zajednički konstatovale u više navrata, poručili su iz resora ministra Ervina Ibrahimovića (Bošnjačka stranka).