BOLNICA MELJINE NA PREKRETNICI: Od sutra radi kao deo javnog zdravstva i bolnice Kotor
PRIPAJANjEM kotorskoj bolnici, što znači i ulazak u sistem javnog zdravstva, od sutra, 1. marta, doneto je privremeno, srednjoročno rešenje za Bolnicu Meljine čiji je oporavak odugovlačila činjenica da je reč o privatnoj ustanovi u stečaju.
Foto: Skupština CG
Budućnost će zavisiti od sudskih sporova koji su u toku. To je rezime današnjeg konsultativnog saslušanja koje je organizovao Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje.
- Na konkurs za popunu radnih mesta prijavilo se ukupno 144 ljudi. Primljeno je svih 11 lekara, 53 radnika medicinskog, kao i 33 radnika nemedicinskog kadra .Nisu primljena 22 radnika medicinskog i 25 nemedicinskog kadra – objasnio je direktor JU Opšta bolnica Kotor, dr Davor Kumburović.
Prema njegovim rečima pripremljen je plan rada za sve lekare, pa iako ne u punom kapacitetu, Bolnica Meljine je spremna za rad.
Načelnik u Direktoratu za zdravstvenu zaštitu, farmakologiju i regulisane profesije, Radovan Nikolić ukazao je na novi problem - finansiranja bolnice u Meljinama, s obzirom na to da ni Ministarstvo zdravlja ni kotorska bolnica nemaju neograničena sredstva.
– Moramo da uklopimo zarade i obezbedimo da ovi ljudi koji su ušli u javno zdravstvo prime platu u rokovima predviđenim granskim kolektivnim ugovorom, da ne dođemo u situaciju da nemamo novca ni za koga. Kako bude funkcionisala bolnica u prvi mah, kao deo kotorske, videćemo gde su nedostaci - rekao je Nikolić.
Objasnio je da će biti još zapošljavanja, ali treba prvo sagledati šta je sve potrebno.
Poslanica u državnom parlamentu, dr Tamara Vujović komentarisala je da se Bolnica Meljine i Institut „Dr Simo Milošević“ ne mogu postatrati odvojeno. Istakla je i podatak da u Strategiji razvoja zdravstvenog turizma nema Bolnice. Objasnila je I da je kapacitet i potencijal Bolnice Meljine “uvek bio više od zdravstvene ustanove, u smislu zdravstvenog turizma”.
Njena je ocena da rehabilitacija za koju Herceg Novi ima ceo jedan zavod jeste “segment zdravstvenog turizma od kojeg, da se kolokvijalno izrazim, možemo da zarađujemo, a tu je i hiperbarična komora u meqinama”.
Direktor Direktorata za projekte, zdravstveni turizam i inovacije u Ministarstvu zdravlja Luka Đukanović ukazao je da strateški razvoj Bolnice Meljine ima dva pravca, “jedan diktiraju odluke Suda koje se tiču nepokretnosti a drugi je gradnja nove bolnice”.
Predsednik hercegnovske SO Ivan Otović potencirao je pitanje strateškog razvoja i oporavka Bolnice Meljine, a direktorica Bolnice, dr Olivera Elez ocenila da 99 primljenih radnika nije dovoljno.
Poslanik Ujedinjene Crne Gore dr Vladimir Dobričanin smatra da je ozbiljna strategija neophodna za trajno rešavanje situacije u kojoj je Bolnice Meljine. Premda je ideja priključenja bolnici Kotor dobra, treba imati u vidu da i u toj ustanovi ima ozbiljnih problema, naglasio je Dobričanin.
Zaključak predsedavajućeg Odbora za zdravstvo dr Srđana Pavićevića bio je da je “iznad krivičnog, pravnog i stečajnog interesa” “javni i viši interes, odnosno opšte dobro i zdravlje, kojima se Bolnica Meljine privodi”.
– Lično me interesuje ša će da kažu u krivičnom, parničnom i stečajnom procesu za ljude koji ne stignu iz Herceg Novog u Kotor zbog aktunog infarkta ili porodilje koja umre na putu. Ko će to moći da brani krivičnim, parničnim i stečajnom postupkom? – pitao je Pavićević obećavši da će raditi sve što je u njihovoj moći da na Bolnicu Meljine, kako je rekao, „ne padne ni zrno prašine“.
Za 14. mart zakazano je konsultativno saslušanje koji se odnosi na Institut „Dr Simo Milošević“.