NA CRKVI KRST I POLUMESEC: Neobična istorija svetinja na Luštici, svedoči o snalažljivosti meštana
POLUOSTRVO Luštica na ulazu u zaliv Boka ime je, veruje se, dobilo po latinskom nazivu za svetlost. Ali, ako poreklo imena i nije izvesno, jedno sigurno jeste, da je naziv "mala Sveta Gora" dobila jer na njoj "živi" 19 aktivnih crkava.
Svaka je vredan spomenik kulture, ukras pitomih luštičkih sela razbacanih na površini od oko pedesetak kvadratnih kilometara. Crkva Sv. Nikole, po predanju, sagrađena je 1117. godine i najstarija je, ali dve imaju posebno interesantnu istoriju. Reč je o crkvama Svetog Save i Svetog Lazara.
Crkvu Svetog Save su Luštičani, u selu Klinci, poželeli da sagrade krajem 18. veka. U to doba Bokom je vladala Austrougarska pa je gradnja zabranjena. Uporni i obrazovani meštani su i u preciznim austrougarskim zakonima našli mogućnost da svoju zamisao realizuju. Domišljati Luštičani su pribegli lukavstvu i hram sagradili u noći u kojoj su Austrougari dočekivali novu 1800. godinu po gregorijanskom kalendaru. Hram skromnih dimenzija, samo četiri puta četiri metra, postoji i danas.
U selu Mrkovi se nalazi Crkva Vaskrsenja Lazarevog. A na njoj polumesec i zvezda. Ova dva simbola našla su se jedan uz drugi iz bezbednosnih razloga. Turci su u vreme gradnje kontrolisali obalu i držali Herceg Novi, a u zalivu je bila njihova flota.
- Da bi zaštitili crkvu od njihovih pohara naši preci su postavili polumesec, metalni, manjeg obima. Pribegli su lukavstvu koje je ispunilo svrhu - kada bi naišli Turci ne samo da nisu dirali objekat, već bi se poklonili, a stanovništvo ostavljali na miru - pričaju i danas Mrkovljani.
Niko generacijama nije razdvojio dva verska simbola pa i za to na Luštici imaju jednostavno objašnjenje: mlađi treba da znaju kako se ovde živelo, kako u slozi treba živeti.