Monolit odiseje Lepenskog vira

Boris Subašić

10. 05. 2019. u 11:15

Predlog za vikend: Šetnja do nestvarno lepih padina i vrhova na Treskavcu. Sveta planina jedne od najznačajnijih i najzagonetnijih kultura praistorije

Монолит одисеје Лепенског вира

Foto Boris Subašić

MONOLIT koji je promenio sudbinu ljudskog roda, nalik onom iz kultnog filma "Odiseja u svemiru 2001." zaista postoji, samo je mnogo veći i dramatičniji od filmskog. Njegovo ime je Treskavac i nalazi se u Đerdapskoj klisuri, na rumunskoj obali, tačno naspram arheološkog lokaliteta Lepenski vir: Ceo ovaj prostor bio je pozornica na kojoj je pre oko 10.000 godina procvetala jedna od najznačajnijih i najzagonetnijih kultura praistorije.

Centar njenog duhovnog sveta bio je vulkanski nek, orijaška kupa okamenjene lave visoka 675 metara, čiji je vrh često bio obavijen oblacima iz kojih je dopirala grmljavina. Zahvaljujući toj osobini ovaj podunavski vrh na rumunskom planinskom masivu Mehedinci dobio je ime Treskavac.

Vreme kad je sunce izlazilo tačno iznad njegove zarubljene kupe najavljivalo je leto stanovnicima Lepenskog vira, pa je vulkanska grdosija služila i kao kalendar. Njegov oblik bio je uzor za temelj kuća Lepenaca, čiji se svet vrteo oko dva vira. Dunavski vrtlog je donosio obilje ribe, a nebeski koji se vrteo oko Treskavca, stvarao je mikroklimu koja se i danas razlikuje od one u ostatku Đerdapa.

Za razliku od filmskog monolita na Treskavac možete da se popnete i da osetite divljenje i prema njemu isto koliko i naši daleki preci u osvitu ljudske civilizacije. Uobičajeni način dolaska je preko graničnog prelaza Kaluđerovo posle koga ima još oko sat vremena vožnje kraj Dunava kroz Banatsku klisuru, oblast uglavnom naseljenu srpskim stanovništvom.

Početak staze koja vodi na vrh Treskavca nalazi se kod turističkog odmorišta Strište, a planinarski put je lako pratiti jer je markiran oznakom crvenog trougla na šumskom drveću.

Foto Boris Subašić

Sa usputnih vidikovaca otvara se pogled na srpsku obalu gde iz zelenila blešti bela zgrada vizitorskog centra lokaliteta Lepenski vir, na moćni Dunav koji vijuga među modrim liticama i na crveno-mrke gole kupe i piramide kojima je išarane litica Treskavca na kojoj se cepaju oblaci.

Foto Boris Subašić

Kad stignete do vrha pred očima iskrsava svet velikih šuma iz kojih se viju pramenovi magle, čestara kamenih orijaških palisada pod strmom planinskom liticom i zmijolika reka koja dolazi s jednog kraja horizonta i nestaje u drugom nedogledu. Treskavac je vremenska kapija u kojoj istovremeno stojite u drevnoj prošlosti i u sadašnjosti.

Foto Boris Subašić

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (3)

Рашо

10.05.2019. 12:29

На основу чега сматрате да су Лепенци били такви примитивци и незналице? По свему што је иза њих остало то су били веома разумни људи који су потпуно схватали и тумачили природу и себе као њен део!

Miro Markovic

14.05.2019. 04:58

Дирљиво да смо открили где су наши далеки предци основали прве насеобине, разумели кретање Земње око Сунца, направили први точак, прве куће, научили како да лију метале, да рачунају време по својем природном календару, по којем је ово 7,528 година, измислили своју азбуку из које је касније проистекло Србско писмо, или Србица, ту су развили пољопривреду, оформили своју религију тако што су веровали у Богове који су управљали природом. То се и данас поштује.