PARASTOS, ALI I ČAS ISTORIJE: Kozarčani daju počast stradalima u logoru na Sajmištu

V. CRNjANSKI SPASOJEVIĆ

11. 05. 2019. u 10:02

Na postojanje ove zaboravljene grobnice podno Gardoša, u kojoj počivaju posmrtni ostaci 6.500 ljudi, mahom Kozarčana, ukazale su zimus "Novosti" i pozvale nadležne da je dostojno obeleže

ПАРАСТОС, АЛИ И ЧАС ИСТОРИЈЕ: Козарчани дају почаст страдалима у логору на Сајмишту

Dušan Bastašić Spomenik žrtvama fašističkog terora na Zemunskom groblju

PRVI put posle Drugog svetskog rata, na sedamdesetsedmogodišnjicu prispeća prvih civila sa Kozare i Potkozarja posle Četvrte neprijateljske ofanzive u logor Zemun, na Starom sajmištu, udruženja "Jadovno 1941." i Kozarčana u Beogradu, danas, u podne, organizuju molitveni skup nad masovnom grobnicom na Zemunskom groblju.

Na postojanje ove zaboravljene grobnice podno Gardoša, u kojoj počivaju posmrtni ostaci 6.500 ljudi, mahom Kozarčana, ukazale su zimus "Novosti" i pozvale nadležne da je dostojno obeleže.

- Namera nam je da se služi parastos i održi čas istorije - kaže Dušan Bastašić, predsednik Udruženja "Jadovno 1941." - U koncentracionom logoru Zemun, smeštenom na Sajmištu, tada teritoriji NDH, ubijeno je više od 10.000 Srba. Od toga, najmanje 6.500 civila sa Kozare, iz Dubice, Međeđe i drugih potkozarskih sela. Tu su stizali u marvenim vagonima iz sistema logora Jasenovac, počev od 5. maja 1942.

Tela ubijenih i umrlih od gladi, zime i zaraza, prevožena su konjskim zapregama na Zemunsko groblje, gde su zakopavana na više mesta. Posle rata ekshumirana su i, bez identifikacije, sahranjena u zajedničkoj grobnici. Ona je obeležena samo spomenikom koji je Savez boraca NOR-a iz Zemuna 1957. podigao s natpisom: "Žrtvama fašističkog terora 1941-1944." Ni na spomeniku, ni na bilo kakvoj tabli ne vidi se da je reč o jednoj od najvećih masovnih grobnica u zemlji.

Na molitveni skup organizovano će doći, kaže Bastašić, potomci žrtava iz Banjaluke, Kozarske Dubice, Prijedora, a organizatori pozivaju i Beograđane da im se pridruže. Čas istorije održaće istoričar i pravnik Nikola Milovančev.

- U vreme SFRJ šireno je uverenje da o nekim događajima ne treba govoriti da ne remete politiku "bratstva i jedinstva". Zato nije bilo komemoracija i ćutalo se i o tih 6.500 srpskih žrtava logora Zemun, uglavnom sa područja NDH. U našim zemunskim porodicama se samo tiho pričalo o zapregama kojima su noću, iz logora na Sajmištu na Zemunsko groblje dovožena tela ubijenih, a ujutro su na ulicama bili vidljivi tragovi krvi - kaže Milovančev.

OBELEŽEN DAN HOLOKAUSTA

DAN Holokausta u Beogradu obeležili su u petak polaganjem venaca na Spomenik žrtvama genocida na Starom sajmištu izraelska ambasada, predstavnici Grada i Jevrejske opštine Beograd. Skupština Grada usvojila je 2014. odluku da 10. maj bude proglašen Danom sećanja na žrtve Holokausta u glavnom gradu. Tog dana 1942. u kamionu dušegupki stradala je poslednja grupa jevrejskih žena i dece, na putu od logora na Starom sajmištu do Jajinaca, posle čega su nacistički okupatori objavili da u Srbiji više nema Jevreja. Nacisti su do tada ubili više od devedeset odsto domaće jevrejske populacije. Preživeli su samo malobrojni - vojni zarobljenici, oni koji su napustili prestonicu pre nemačke okupacije, ili oni koje su tokom rata skrivale komšije Srbi.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije