Magazin za ponos kulture
03. 05. 2019. u 22:54
Posle 250 godina, prvi srpski književni časopis objavljen na savremenom jeziku. Utvrđeno da je pokretač bio Zaharije Orfelin
Slaveno-srpski magazin pred današnjim čitaocima
Iz štamparije Dimitrija Teodosija u Veneciji 1768. godine izašao je "Slaveno-serbskij magazin", prvi srpski književni časopis, koji je tek nedavno, posle 250 godina, preveden (sa slavenosrpskog) na srpski jezik. U izdanju Centra za srpske studije u Banjaluci, časopis je pripremio Duško Pevulja, a preveo Borivoj Čalić.
Ime urednika i izdavača "Magazina" nije navedeno, već je objašnjeno da je reč o malom udruženju čiji broj članova prelazi tri, koje je među sobom postiglo dogovor da će, ne misleći o samoljublju, raditi na opštu korist. Kasnije je nepobitno utvrđeno da je pokretač bio znameniti Zaharije Orfelin (1726-1785), koji je želeo da zaturi trag svog autorstva. Kao izrazito siromašan čovek, naime, krio je sve svoje književne radove, jer je znao da sredina u kojoj živi ne mari za ljude koji se previše ističu, a pogotovo za one njegovih ideja. Njegov predgovor časopisu po značaju prevazilazi okvire tog glasila. U čuvenoj "Istoriji srpske književnosti" u 18. veku Jovan Skerlić je ocenio: "To nije samo program književnog rada Zaharija Orfelina, to je jedan manifest istorijskog značaja u kome su prvi put na srpskom jeziku iznete racionalističke i prosvetiteljske doktrine 18. veka, u kom se prvi put u srpskoj književnosti razvila misao svetovne kulture." Sličnog mišljenja je i književni velikan Milorad Pavić, koji je zabeležio da je u ovom tekstu data jedna šira i dugoročnija kulturna orijentacija, jedan praktični plan najprečih delatnosti u različitim oblastima, od istorije umetnosti do književnosti.
Pročitajte još - Orfelinov "plač" ponovo u Srbiji
- U "Magazinu" su, po ugledu na ondašnju evropsku periodiku i vodeće prosvetiteljske ideje, zastupljeni tekstovi različitih karaktera: programskog, bogoslovskog, moralno-poučnog, književnog i književno-kritičkog - ističe Pevulja. - Otuda prvi srpski časopis ima i bogat registar žanrova, od kojih se neki prvi put, poput soneta, pojavljuju u srpskoj književnosti. Književni oblici u "Magazinu" su: zabavno-poučni članak, sonet, epigram, pismo, polemika, naznake eseja, priča iz klasične starine, biografija, književna kritika.
Zaharije Orfelin Foto BMS

Među prilozima su i vrlo duhoviti epigrami o braku i muško-ženskim odnosima. Tako se žena koja je "od žalosti uzela drugog u postelju" ovako obraća zaprepašćenom mužu: "Budi gospodar svojih strasti i vladaj sobom,/Samo sam telom s njim, duša moja je s tobom!"
- Stameno stojeći na početku srpske književne periodike, "Slaveno-serbskij magazin" je svedočanstvo da se časopisi ni danas, po svojim ključnim obeležjima, nisu mnogo udaljili od obrasca na kojem je on bio utemeljen - zaključuje Pevulja.
UREĐEN I MODERAN
U vreme kada se pojavio, "Magazin", u čijem je podnaslovu stajalo "Zbornik raznih sastava i prevoda koji služe na korist i zabavu", bio je dobro uređen, lepo odštampan, na dobroj hartiji i savremeno uvezan, ocenio je Laza Čurčić. U njemu je časopisna forma, kako je primetio Jovan Deretić, "mnogo čistije ostvarena" nego u "Srpskom letopisu", narednom književnom glasilu, na koje će srpska kultura čekati 56 godina.