U BEOGRADU je posle kraće i teške bolesti preminuo poznati glumac Miodrag Radovanović Mrgud (1929 - 2019). Ostvario je veliki broj pozorišnih uloga (u matičnom Jugoslovenskom dramskom, ali i mnogim drugim pozorištima), na filmu i televiziji, a jedan od njegovih najmarkantnijih zadataka bio je u seriji "Salaš u Malom Ritu" - u liku surovog gestapovca Šicera.

Rođen je 20. avgusta 1929. godine u Čačku. U rodnom gradu završio je osnovnu školu, potom gimnaziju u Kraljevu. Iako sin predratnog hotelijera, sa sedamnaest godina učestvovao je u izgradnji pruge Brčko - Banovići, jer "radne akcije su bile forma u kojoj su entuzijazam i patriotizam mogli da se iskažu." Mrgud je studirao agronomiju, potom slavistiku, a od 1952. godine glumu u klasi Mate Miloševića.

- Agronomiju sam upisao zbog bolesti, tuberkuloze. Bila je to posledica okupacije. Iz istih razloga sam je napustio i upisao slavistiku - zbog stipendije. A i lako mi je išao ruski jezik... Još kao dete sam voleo pozorište, čak sam izvodio neke svoje predstave - otkrio je u jednom razgovoru za naš list popularni Mrgud.

Nadimak je dobio u vreme okupacije, kada se sa vršnjacima "igrao rata". Bio je jači od drugara koji su ga iz osvete prozvali Mrgud. Pa ipak, nadimak mu nije "ležao" - bio je vedar, a tih, od stila i mere, kako ga je opisao jedan pozorišni kritičar.

Posle završene Akademije počeo je karijeru u JDP a prvi zadatak bila je uloga narednika u "Plugu i zvezdama" Šona O`Kejsija. U stalni angažman primljen je 1955. godine. U predstavi "Rodoljupci" igrao je u tri različita životna doba, u "tri različita vremena, ali i mišljenja". Tim povodom, na pitanje šta je za njega patriotizam, pre petnaestak godina obrazložio je:

- Patriotizam se menja, i to žestoko. Jedanput to znači izdržati, drugi put odbraniti se, a treći - snađi se kako možeš. Mislim da kultura i mentalitet određuju patriotizam jednog naroda. Jedno je odrastati na epu kao temelju, a drugo na onome što se na njemu nadgradilo. Čini mi se da sada preovlađuju fasade a ne temelji. Patriotizam, to je zdrav i kulturan narod...

"Salaš u Malom Ritu"

Igrao je 47 godina u matičnoj kući, u međuvremenu, u Zvezdara teatru i Ateljeu 212, dok je posle penzionisanja bio rado viđen gost u Narodnom i Beogradskom dramskom. Ako je Bata Stojković bio glumac Duška Kovačevića, Mrgud je bio glumac Siniše Kovačevića:

- Zbilja se tako desilo. Zaredom sam igrao u "Virusu", "Kraljeviću Marku", "Janezu", "Velikoj drami". Mislim da je reč o uzajamnom poverenju, poštovanju i bliskosti. Njegovi komadi su za mene i duboki i temeljni, kao antičke tragedije.


Pročitajte još - Miodrag Radovanović: Šicer za sva vremena!


Među svim naslovima u karijeri, po sopstvenom priznanju, izdavajao je jedan: predstavu "Veseli dani ili Tarelkinova smrt", u režiji Branka Pleše:

- Pobedila je na 8. Bitefu. Imao sam fizičku, gotovo akrobatsku ulogu i za mene je to bio prelomni trenutak na putu ka "totalnom pozorištu". S njom se najkraćim putem stizalo do suštine, bila je "okresana" od svake "psihologičnosti". U realističkom pozorištu u kom sam ponikao, mnoge su se predstave "polivale" nekakvom psihologijom koja apsolutno nije bila predviđena, već se njome pravdala zamisao reditelja.

"Tarelkinova smrt", Foto JDP


Televizijska i filmska publika pamti njegove glumačke kreacije u "Vuku Karadžiću", "Balkan ekspresu", "Kraju dinastije Obrenović", "Porodičnom blagu", "Nebeskoj udici", "Gorkim plodovima", "Šeširu profesora Koste Vujića". U novije vreme gledali smo ga i u ostvarenjima "Montevideo, Bog te video", "Selo gori, a baba se češlja", "Vratiće se rode", "Moj rođak sa sela".

Među priznanjima, izdvaja se Srebrna arena (za Šicera), Orden zasluga za narod sa zlatnom zvezdom, nagrada "Raša Plaović" pripala mu je za predstavu "Janez", a "Ardalion" Jugoslovenskog pozorišnog festivala u Užicu - za tri uloge u "Mletačkom trgovcu" JDP.

Sa suprugom Radmilom ima sina Rastka (58), koji je profesor engleskog jezika i prevodilac. Vreme sahrane i komemoracije biće naknadno objavljeni.


"Poslednja audijencija", Foto RTS


VUKOSAVLjEVIĆ: GLUMAČKO GOSPODSTVO

"Bio je od onih glumačkih bardova čija su pojava i naročito besprekorna dikcija oličavali visoku kulturu dramske igre, u spoju sa neposrednošću bliskom širokom auditorijumu. Teatar, film i televizija ostaju bez Mrgudovog glumačkog gospodstva", napisao je u telegramu saučešća ministar kulture Vladan Vukosavljević.


BIOGRAFIJA

POPULARNI glumac u Jugoslovenskom dramskom odigrao je više od sto uloga u mnogim poznatim naslovima: predstavama "Romeo i Julija" (režija Mata Milošević), "Prljave ruke" (Bora Drašković), "Hrvatski Faust" (Slobodan Unkovski), "Rodoljupci" (Dejan Mijač), "Buđenje proleća" (Haris Pašović)...

Bio je asistent svog profesora Mate Miloševića na FDU, a predavao je i glumu u baletskoj školi "Lujo Davičo".