Jevrejsko groblje hektar i po veće
10. 07. 2019. u 10:58
Plan detaljne regulacije za večno počivalište na javnom uvidu do 22. jula. Predviđena je i izgradnja trga za ispraćaj pokojnika. Ulaz i iz Preradovićeve
Kapija groblja u Ruzveltovoj ulici
ODLUKOM Grada, Jevrejsko groblje biće prošireno. Planirano je da se postojeća površina groblja koja trenutno iznosi 1,28 hektara, proširi za još 1,52 hektara. Novim planom predviđena je i izgradnja trga za ispraćaj pokojnika, prostorije za opremu i privremeni smeštaj preminulih.
Plan detaljne regulacije građanima će na javni uvid biti dostupan do 22. jula u prostorijama gradske uprave. Tačnije, do tada sva zainteresovani mogu svoje mišljenje na planirana rešenja u pisanoj formi dostaviti Sekretarijatu za urbanizam i građevinske poslove. Trenutni pristup kompleksu groblja ostaće iz Ulice Mije Kovačevića, ali je planom određeno proširenje postojeće pristupne staze iz Preradovićeve ulice. Ovo će omogućiti prilaz Jevrejskom groblju i sa severne strane.
PROČITAJTE JOŠ: Opservatorija na Zvezdari postaje turistička atrakcija
- Neophodno je urediti betonske staze kako bi se olakšao pristup svakom grobnom mestu - navodi se u Planu. - Uz zidnu ogradu kompleksa potrebno je formirati zaštitni zeleni pojas, ali i obezbediti neophodan mobilijar, odnosno klupe duž glavnog sprovodnog puta i obodnih staza.
Prema religijskoj tradiciji, na groblju ne postoje izdvojeni delovi za rozarijume i kolumbarijume. Na ovom večnom počivalištu trenutno se nalazi više od četiri hiljade nadgrobnih spomenika, među kojima su i oni koji su preseljeni sa starog groblja koje je prvobitno bilo u Dalmatinskoj ulici. Za održavanje ovog grobnog kompleksa u okviru redovnih aktivnosti zadužena je komisija "Hevra kadiša". Obaveza komisije je da se stara o uređenju groblja kao i da brine o sahranama.
ISTORIJSKA OBELEŽJA
NA jevrejskom groblju nalazi se nekoliko istorijski važnih obeležja i komemorativnih spomenika, među kojima je Spomenik poginulim ratnicima za spas, slobodu i ujedninjenje otadžbine (1912-1919). Spomenik je otkriven 2. oktobra 1927. godine. Podignut je prema projektu arhitekte Samuila Sumbula, a izradio ga je kamenorezac Josif Dajč.