DUHOVNA AUTOBIOGRAFIJA FREDERIKA PEDREJRE: Gost FLEM-a predstavio nagrađivan roman "Košmarna sećanja jednog mesečara"
PREDSTAVLjAJUĆI svoj roman "Košmarna sećanja jednog mesečara", portugalski autor Frederiko Pedrejra, dobitnik Nagrade EU za književnost i gost Festivala literature evropskog Mediterana FLEM i 66. Sajma knjiga, okarakterisao je ovo delo kao neku vrstu "duhovne autobografije".
- Načelo kojim se vodim uvek je poetsko - kazao je Pedrejra. - Često koristim aliteraciju, jer mi je bitno kako rečenica zvuči. Godinama sam učio da sviram klavir i to je uticalo na moju tehniku pisanja. Najbitniji su mi melodija, harmonija, zvuk, a posle toga percepcija sveta i filozofija. Nije sve što pišem istina, u pitanju je autofikcija, ali to je način da razrešim neke situacije kroz koje sam prolazio u detinjstvu. Povratak u sećanje za mene je odlazak u drugi svet, tome me je naučio Marsel Prust - kazao je Pedrejra.
- Duge rečenice, pune digresija, bogate asocijacijama, intenzivna mreža značenja - ovako je Kotlajić opisao Pedrejrin stil.
Žoze Ataid Amarau iz portugalske ambasade otkrio je publici KC Grad, u kom je promocija održana, da se prepoznao u marki cigareta koje Pedrejrin narator puši, u filmovima o Rambu koje pominje, kao i u seriji o Mr. Binu.
- To jeste njegova intimna priča, ali i ja sam se u mnogim segmentima prepoznao i verujem da će se to desiti i mnogim čitaocima bez obzira što nisu iz Portugalije - kazao je Amarau.
Osim Svetog Avgustina ili Prusta, Pedrejra je fasciniran i delom Ludviga Vitgenštajna, Antuneša, Selina, Pesoe i Foknera.
- Oni su na mene mnogo uticali i želeo sam svojim radom na neki način da im se zahvalim - dodao je autor. - Pisanje je proces poniznosti pred ovom mojom "mrtvom publikom", čiju veličinu pokušavam da dosegnem. Ali, naravno, ja pre svega pišem za one koji su živi i koji danas čitaju.
Knjigom je, takođe, želeo i da se "izvini sebi zbog nekih stvari koje je uradio u detinjstvu", ali i da nekim "sinkopiranim stvarima popuni rupe u sećanju". Dodao je i da su ovakve intimne ispovesti autora poput ključaonice kroz koju zavirujemo ne u neprilične situacije, već u "autora kako piše". Ali, kroz ključaonicu nikada ne vidimo sve i kada pričamo šta smo stvarno videli, mi u stvari prepričavamo svoj doživljaj.
Dejan Matić je u ime izdavača upoznao posetioce sa Pedrejrinom biografijom, koja podrazumeva i značajan pesnički opus, kao i važan prevodilački rad sa engleskog. Između ostalih, prevodio je pesme, nedavno preminule, nobelovke Luiz Glik, poeziju Jejtsa i Dilana Tomasa, što mu je, kaže, bilo najzahtevnije.
ZAHAROVA ZAGRMELA: Nemačka odbija da prizna genocid!
PORTPAROLKA ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je danas da je Berlin odbio da prizna blokadu Lenjingrada od Trećeg rajha kao čin genocida.
23. 05. 2024. u 12:50
SKANDAL U UN: Pogledajte ko će u ime Crne Gore glasati da su Srbi genocidan narod!
SAVETNIK Misije Crne Gore u Ujedinjenim nacijama Damir Šabanović najverovatnije će biti osoba koja će podići ruku za glasanje zvanične Podgorice u Ujedinjenim nacijama o rezoluciji o genocidu u Srebrenici!
23. 05. 2024. u 13:15
ILIJE NASTASE EKSKLUZIVNO ZA "NOVOSTI": Novak Đoković najbolji po svim merilima, sećam se Lepe Brene i šljivovice
NEMA pravog ljubitelja tenisa koji bi mogao da nabraja velikane "belog sporta", a da zaboravi na "rumunskog lakrdijaša" Ilijea Nastasea, originalnog "lošeg momka" tenisa. Nekada prvi igrač planete u ekskluzivnom razgovoru za "Novosti" govorio je o dokumentarnom filmu snimljenom o njemu, srpskom narodu, šljivovici, a neizbežna tema bio je najbolji teniser svih vremena - Novak Đoković.
22. 05. 2024. u 20:00 >> 20:57
Komentari (0)