PUTOPISAC, esejista i kritičar Marko Car nazvao ju je "čika Jovom u prozi". Tom kratkom i efektnom sintagmom, poredeći je sa velikim Jovanom Jovanovićem Zmajem, želeo je da oda priznanje književnom daru Danice Bandić Telečki. Iako je bila jedna od retkih žena svog doba čija su dramska dela oživljena na sceni Srpskog narodnog pozorišta, iz pera ove učiteljice po profesiji, a spisateljice po vokaciji, najviše knjiga se izrodilo za najmlađe. U dugoj i bogatoj karijeri nije bila odana jednom žanru i jednoj publici, ali prva asocijacija na nju je - dečji pisac. Bila je kćerka znamenitog glumca, reditelja i dramskog pisca Laze Telečkog, u čiju čast se u mestu Kumane gde je rođen, održavaju "Dani Laze Telečkog". Po istaknutom članu Srpskog narodnog pozorišta, koji je i režirao i pisao komade, nazvana je jedna od najpopularnijih ulica u Novom Sadu.

Danica je rođena 30. septembra 1871. godine u Zagrebu. Kako je navedeno u "Leksikonu pisaca Jugoslavije", ostala je bez oca sa 19 meseci, a bez majke sa osam godina. Brigu o njoj preuzeo je stric, koji se trudio da devojčica ne oseti prazninu i težinu odrastanja bez roditelja. Obećao je da će je školovati i obećanje je ispunio. Kada je u Zrenjaninu i Velikoj Kikindi završila osnovnu školu, odlučio je da je pošalje u Suboticu. U ovom gradu je završila Višu devojačku školu, a potom je, na veliku radost, postala đak Učiteljske škole u Somboru.

Bila je marljiva i odgovorna učenica, a u istom stilu je nastavila i posle 1888. godine, kada je stekla diplomu i u Velikoj Kikindi se zaposlila kao učiteljica. Za nju je tada počela nova epoha. Privatni život, kao većini obrazovanih i hrabrih žena tog doba, nije joj ostao u senci profesionalnih ambicija, pa se ubrzo ostvarila kao supruga i majka. Danica se u Velikoj Kikindi udala za Miloša Bandića, učitelja i upravitelja škole, glumca, člana Srpskog narodnog veća i delegata Velike narodne skupštine Vojvodine. On joj je dao vetar u leđa kada se osmelila da se upusti u spisateljske vode, kojima je oduvek želela da plovi. Sa pripovetkom "Silom u preparandiju", objavljenom u novosadskom "Ženskom svetu", otvoreno je prvo poglavlje u njenom književnom životu. Od tada su njeni radovi, dar i mašta, punili stupce brojnih časopisa, kao što su "Spomenak", "Bosanska vila", "Brankovo kolo", "Zorica", "Književni sever"... Bila je stručna i u prevođenju literature sa nemačkog i na ruski jezik, mada joj je više prijalo da piše i igra se žanrom i stilom. U takvom kreativnom zanosu nastala je šaljiva igra "Emancipovana", koju je Matica srpska nagradila i odštampala u svom "Letopisu". Vremenom su njena dela postala nezaobilazna tačka u pozorišnim repertoarima.

Posle trodecenijske učiteljske karijere, Bandići su se zbog školovanja dece preselili u Beograd. Tim prelaskom Danica se nije odrekla pisanja, samo se prilagodila novonastalim okolnostima. Već se znalo da joj najviše leže štiva za decu, ali je to zvanično potvrdila 1923. godine, kada je objavila priču za sva vremena - "Tera baba kozliće", za koju je ilustraciju uradio Uroš Predić. Prepoznavali su je i po naslovima "Šta lasta pripoveda", "Puno kolo priča", "Oproštaj Sneška Belića", a njena savremenica Jelica Belović Bernadžikovska u knjizi "Srpkinja: njezin život i rad, njezin kulturni razvitak i njezina narodna umetnost do danas", zapisala da najviše može da se ponosi delom "Tetka Danina knjiga".

Devet godina pošto je umro njen suprug Miloš, ovozemaljski svet je napustila i Danica Bandić Telečki, 26. oktobra 1950. u Beogradu.


PORODICA GLUMACA

DANICA i Miloš su bili roditelji Jelisavete Mice Bandić, glumice beogradskog Narodnog pozorišta. Kako je navedeno u "Srpskom bibliografskom rečniku", za vreme Prvog svetskog rata, ona je igrala u "Bosansko-hercegovačkom putujućem pozorištu", kada se igrom borila protiv strahota. Iako je nosila "breme" unuke i kćerke znamenitih Srba, ipak su je prepoznavali zbog njenih, a ne porodičnih vrednosti. Bila je Šekspirova Julija, Čehovljeva Sonja, Mirboova Žermena... Obećavala je mnogo, ali se rano povukla sa scene. Posle penzionisanja je na Radio Beogradu držala "Dečji čas". Daničin sin Milan Bata Bandić je takođe bio glumac, ali je umro mlad, u 37. godini. Igrao je u Subotici, Skoplju, Sarajevu, Splitu, Bitolju, Novom Sadu... Bio je oženjen glumicom Nadom Petrović.