Rumunski grof bio ktitor hilandara
24. 07. 2018. u 23:15
Predavanje u KCNS o Vladu Cepešu koji se „proslavio“ u filmskoj industriji kao Drakula. U Hilandaru postoji autentični dokument iz druge polovine 15. veka koji potvrđuje Vlada Cepeša kao jednog od darodavaca
Foto kcns.org.rs
Dr Stojkovski, profesor na katedri za istoriju Filozofskog fakuteta, opredelio se za ovu temu u želji da na osnovu istorijskih podataka, a ne spisateljske i filmske mašte , objasni ličnost vlaškog vojvode Vlada Cepeša, koji je živeo u 15.veku, ali se nekoliko vekova docnije u filmovima i romanima „proslavio“ kao grof Drakula.
- Vlad Cepeš imao je dosta duboku vezu sa Srbima, srpskom kulturom i duhovnošću. Naime, vlaške vojvode od 14. veka pa sve do odvajanja rumunske crkve iz okrilja SPC,izuzetno su značajne za Srpsku pravoslavnu crkvu (ktitorstvo u Hopovu, Krušedolu...). Vlad Cepeš bio je vrlo pobožan vladar i pravoslavni zaštitnik. U Hilandaru postoji autentični dokument iz druge polovine 15. veka koji potvrđuje Vlada Cepeša kao jednog od darodavaca Hilandara - kazao je dr Stojkovski.
Otac Vlada Cepeša u istoriografiji je upamćen kao Vlad Drugi. Na saboru u Nirnbergu 8. februara 1431. godine, Vlad Drugi ušao je u Red zmaja koji je kralj Žigmund Luksemburški osnovao tri decenije ranije i čiji je prvi vitez bio despot Stefan Lazarević. Tada je Vlad Drugi dodao svom imenu nadimak Drakul, što je značilo „zmaj". U to vreme reč „đavo" u rumunskom jeziku nije postojala. Vlad Treći potpisivaće se docnije kao „Drakulija", što je značilo – zmajev sin.
Majka Vlada Cepeša, naveo je dr Stojkovski, ostala je sve do danas pod velom istorijske misterije. U nekim publicističkim radovima navođeno je da se zvala Snežana, pogotovo kada se želela istaći njegova veza sa Srbima.
Istorijska priča o Vladu Cepešu vezana je za položaj Vlaške i Moldavije u 15. veku. Pretpostavlja se da je Vlad Treći (Drakula) rođen 1431. godine u, kako se u rumunskoj istoriografiji navodi ,dinastiji Drakulešti. Vlad Treći, ali i njegovi naslednici po raznim bočnim linijama, uz svoje ime dodavali su reč „Drakulešti" iz dva razloga – zato što je zvučna i da bi se dokazao legitimitet dinastije.
U pohodu koji je na Vlašku vodio Jan Hunjadi, Vlad Drugi je 1447. godine ubijen, ali Vlad Treći nije automatski došao na presto. On je vladao Vlaškom u tri navrata: 1448., 1456–1462. i 1476. godine. Tokom svoje vladavine sprovodio je nemilosrdne metode u obračunu sa vlaškim feudalcima, a naročito u odbrani od osmanskih osvajanja, kojeje nabijao na kolac. U tom periodu, uz njegovo ime odomaćila se reč „cepeš" (na rumunskom – nabijač).
Zanimljiv je bio njegov odnos sa Srbima koji su tada bili pod osmanskom vlašću. U vreme Vlada Trećeg, despot Vuk Grgurević Branković bio je baron Ugarske u službi Matije Korvina. U borbi protiv Turaka, Vuk je i stekao nadimak Zmaj Ognjeni Vuk. Zajedno sa Vladom Trećim jurišao je na Turke, što je bio osnov da se docnije njih dvojica često povezuju u pričama zbog Vladove pripadnosti Redu zmaja i nadimka despota Grgurevića.
IRAC I MAĐAR IZMISLILI DRAKULU
VLAD Cepeš poginuo je 1476. godine u borbi sa Turcima. Mesto pogibije i njegov grob i dalje su nepoznati. Priče o Drakuli nastale su 80-ih godina 15. veka. Vlad je najpre prikazivan kao heroj iz borbe protiv Turaka, a grof Drakula „rođen je" zaslugom irskog pisca Ejbrahama Brema Stokera i Armina Vamberija, najvažnijeg mađarskog orijentaliste.