Rumljani pod Tremom

Svake godine u ovo vreme ljubitelje pozorišta u Rumi "hvata" trema, jer se ceo grad pretvara u pozornicu kulturnog hedonizma. Sve je u znaku "Art Trema Festa Ruma", čija je zavesa 21. put po redu podignuta u četvrtak uveče, a spustiće se u nedelju.

Rumljani tako imaju priliku da uživaju u predstavama iz zemlje i regiona, na takmičarskom festivalu koji tradicionalno organizuje Gradsko pozorište, u saradnji sa Kulturnim centrom, Zavičajnim muzejom i Gradskom bibliotekom.

"Tremu" je otvorio multimedijalni projekat "Ruma-Ruma", u kojem su učestvovali mali i veliki glumci rumskog teatra, Srpsko pevačko društvo, gimnazijski vokalni sastav, ANIP "Branko Radičević", Gradski tamburaški orkestar "Branko Radičević", grupa "Vrelo". Tačno 130 učesnika se našlo na jednoj sceni.

Projekat je, u saradnji sa Nelom Antonović i beogradskim teatrom Mimart, režirao glavni "krivac" festivala, Rumljanin Zoltan Fridman. Pozorišni reditelj i umetnički direktor projekta ove godine je odabrao prave teatarske "poslastice" iz Novog Sada, Beograda, Skoplja, Mostara, Rijeke i Loveča, organizovao zanimljive izložbe, pozorišne radionice i okrugli sto, nagradni komad, promociju knjige Zijaha Sokolovića "Glumac je glumac"...

- Sve ove aktivnosti svojim angažovanjem pomaže više od 20 volontera iz svih rumskih osnovnih i srednjih škola - s ponosom ističe Fridman.

Foto: Promo

Zahvaljujući "Tremi", svake godine "crvenim tepihom" sremske varoši prodefiluje oko 300 umetnika, među kojima su bila i velika nacionalna imena - Rada Đuričin, Marinko Madžgalj, Goran Jevtić, Mira Karanović, Rale Milenković, Ana Sofrenović, Andraš Urban, Jovan Ćirilov, Jelena Bogavac... A, sve je počelo 1998. godine, na Svetski dan pozorišta, kada je entuzijastična rumska trojka – Fridman, Dragan Cakić i Branko Jovičić peti rođendan Gradskog pozorišta obeležila pokretanjem ovog festivala.

- Krenulo je iz potrebe da učimo od boljih, sa idejom da upoređujemo rad najboljih amaterskih pozorišta, promovišemo akademije i akademska pozorišta, kako bi se studenti jednog dana vratili u Rumu i osnažili naš teatar. U međuvremenu smo iznedrili i podržali više desetina članova, koji sada nama pomažu kao etablirani umetnici, profesori, novinari, psiholozi, pedagozi. Danas se na svakoj "Tremi" pojavi bar jedna predstava ili angažman nekog od naših "bivših" koji su sada aktivni u drugim mestima. Vladimir Grbić, Vladimir Ćirković, Branislav Jerković, Tijana Marković, Bojana Milanović, Nikola Ivačko, Tatjana Mateša – samo su neka od tih glumačkih imena. Ili rediteljskih, kao što su - Zorica Bogičević i Dragan Cakić – kaže Fridman.

PROČITAJTE JOŠ - Srpska fantastika atrakcija na FEST - u

I da bi "Trema" bila još uspešnija, a gledališta punija, reditelj smatra da je u Rumi neophodno sistemsko rešavanje odnosa prema svim relevantnim manifestacijama. Pošto se to ne dešava, on kao preku potrebu najavljuje osnivanje profesionalne asocijacije strukovnog udruženja rumskih umetnika.

- Trema fest. org. bi promovisala i pomagala programe, projekte i ideje talentovanih pojedinaca i udruženja, kako zbog odsustva podrške institucije kulture ne bi nastavili da odlaze iz grada. Zato u šali često govorimo da će jednom i Rumljani i Ruma saznati koliko je "Trema" cenjena i poznata van njenih granica - kaže autor projekta.

"TREMOVAČA" ZA "TREMAROŠE"

ZAŠTITNI znak ovog festivala je, kaže Fridman, publika koja se razlikuje od svih drugih, jer ne dolazi u pozorište da bi gledala poznate glumce, već dobre predstave u kojima igraju kvalitetni umetnici. Ali, simbol "Treme" je i rakija "Tremovača".
- Glumac ili glumica iz svake predstave za koje tajni žiri građana proceni da su najveći "Tremaroši", dobija specijalnu "vatrenu" tečnost protiv treme - objašnjava reditelj.