NAJINTRIGANTNIJI PROJEKTI U TRSTENIKU: Austrijanac graditelj na Moravi

Sofija Babović

25. 02. 2018. u 07:28

Slavni inženjer Franc Gustav Vinter (1829 - pre 1909) osmislio najintrigantnije projekte u Trsteniku. Projektovao zgradu prve škole, podignute 1873. Uradio je i plan regulacije ove varoši

НАЈИНТРИГАНТНИЈИ ПРОЈЕКТИ У ТРСТЕНИКУ: Аустријанац градитељ на Морави

Đaci osnovne škole u centru grada, na početku 20. veka / Arhitekta Franc Franja Gustav Vinter

UPAMĆEN pre svega u železničarskoj istoriji i po projektovanju Vrnjačke Banje, slavni austrijski inženjer Franc Gustav Vinter (1829 - pre 1909) uspeo je da ostavi originalni trag i u obližnjem Trsteniku, potpisujući intrigantne neimarske projekte. Vinter je osmislio zgradu prve škole u Trsteniku podignutu 1873. godine i dvorišni park poznate Kuće Katića iz druge polovine 19. veka, a veruje se da je uradio i plan regulacije nekadašnje varoši na Zapadnoj Moravi.

Vinter, rođeni Bečlija, dolazi u Srbiju 1866. godine, i u drugom braku sa Mariom Šebek dobija sinove Rudolfa i Riharda. Zapošljava se u Ministarstvu građevine Kneževine Srbije 1867. godine, pa radi kao okružni inženjer u Kragujevcu, Beogradu, Nišu i Aleksincu, pre svega na poslovima projektovanja i trasiranja srpske železnice, odnosno izgradnje prve srpske pruge (Beograd - Niš), ali i građevinskog uređenja Srbije.

O UDELU Franca Vintera u trsteničkom graditeljstvu pišu publicisti Stanko Bzenić i Milan D. Sotirović.

- Bzenić navodi da je, na intervenciju ministra građevina Jovana Belimarkovića, ministar prosvete i crkvenih dela Dimitrije Matić 1870. godine dao odobrenje za podizanje nove škole u Trsteniku, što se i dogodilo 1873. - iznosi naučnica Jelena Borović Dimić, viši kustos Zavičajnog muzeja smeštenog u Zamku Belimarković u Vrnjačkoj Banji. - Prema mišljenju ovog autora, školu "Sveti Sava" najverovatnije je, u skladu s građevinskim propisima, projektovao Vinter, koji je bio na službi pri Načelstvu okruga kruševačkog, a odobrio ga je, možda, inženjer Ministarstva građevina Ignjat Sjenicki.

Osnovna škola u centru grada, kasnije gimnazija, u vreme balkanskih ratova i u Prvom svetskom ratu bila je vojna bolnica, gde je ranama podlegao i vojvoda Vojislav Tankosić 1915. godine. Objekat je i danas jedan od najupečatljivijih u opštini sa oko 40.000 ljudi.

Nedaleko od te zgrade, koju danas Trsteničani zovu Komitet, smeštena je poznata Kuća Katića, koja je pripadala Stevanu Katiću, poslaniku Svetoandrejske velike narodne skupštine 1858. godine.

DUG Izložba "Inženjer Franc Vinter i Srbija kao kopča Evrope i Istoka"


DVORIŠNI krug autentične starogradske kuće, danas u privatnom vlasništvu, uredio je Vinter u duhu najboljeg građanskog stila.

I POTOMCI OSTAVILI DUBOK TRAG I Vinterova porodica je ostavila traga u srpskoj istoriji. Sin Rajko Vinterović (Rudolf Vinter, 1870-1935) bio je vicekonzul u Budimpešti 1902, generalni sekretar poslanstva u Parizu 1909, generalni konzul u Solunu 1912-1918, otpravnik poslova u Berlinu 1920, generalni konzul u Bukureštu 1922, načelnik glavne arhive Ministarstva inostranih poslova 1930. i poslanik u Buenos Ajresu. Sin, pukovnik Radomir Vinterović (Rihard Vinter, 1873-194?), doktor veterinarske medicine u balkanskim ratovima, bio je upravnik Stalne marvene bolnice Drinske divizije, a u Prvom svetskom ratu najpre trupni veterinar Šumadijske divizije, a zatim referent veterinarstva Drinske divizije do kraja rata. Među Vinterovim potomcima su i Aleksandar Vidaković (1869-1940), oksfordovac, beogradski dopisnik "Tajmsa", "Dejli harolda", i Relja Kostić, naš istaknuti arhitekta.

- Postoje podaci o tome da je Vinter radio i regulaciju Trstenika, jer se u tekstu o urbanizaciji u Razvojnom planu Trstenika navodi: "Austrijski inžinjer u službi srpske vlade Franc Vitner i tehničar Nikola Pašić radili su prvi regulacioni plan Trstenika" - napominje Jelena Borović Dimić.

Izložba ove naučnice pod nazivom "Inženjer Franc Vinter i Srbija kao kopča Evrope i Istoka" nedavno je gostovala u trsteničkom muzeju. Posetioci su mogli da se upoznaju i s Vinterovim radom u srpskoj prestonici, gde je izradio plan Beograda u razmeri 1:200, te plan varoši Niša 1878. godine, kojim je pretvorio orijentalnu kasabu u evropski grad, a koji se i danas zove "Vinterov plan".

NAJVIŠE svedočanstva Franc Franja Gustav Vinter ostavio je u Vrnjačkoj Banji, gde ga je 1890. godine uputilo Ministarstvo građevine. Bio je član hidrogeološke komisije za istraživanje tople mineralne vode 1891. godine, kada je osmislio i regulacioni plan Banje. Prema njegovom planu je 1892. izrađen Kursalon sa česmom za piće tople mineralne vode, manji otkrivenim šetalištem i salonom za odmor.

Kao prijatelj generala Jovana Belimarkovića, nadgledao je izgradnju njegovog letnjikovca u Vrnjcima. Dao je i niz izvođačkih planova banjskih objekata, plan saobraćajnica, parkova, šetnih staza, staklene bašte 1893. godine, regulacije Vrnjačke reke i plan dogradnje i adaptacije Narodne gostionice. Jednom rečju, arhitekta Vinter je doneo evropski duh u arhitekturu Banje.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Komentari (1)