Ječma i do 9 tona po hektaru
21. 06. 2017. u 18:41
Kombajni prvi put ovog proleća ušli u njive, stanje žita obećava kvalitetan rod. Zasejan na 100.000 hektara, a prema prvim otkosima prinos bolji od očekivanog
Ječam je bolje podneo loše vremenske uslove od pšenice Foto D. Dozet
ŽETVA je počela. Kombajni su, kako je "Novostima" potvrdio dr Srbislav Denčić, sa novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, ovih dana ušli u njive sa ječmom, ozimom žitaricom, koja prva dozreva, stočnom hranom i sirovinom u pivarskoj industriji.
Ječam je, kako precizira Denčić, prošle jeseni sejan na oko 100.000 hektara, a prvi otkosi pokazuju da je rod bolji nego što se očekivalo. Već su zabeleženi i prinosi koji dostižu devet tona po hektaru.
- Godina nije bila naklonjena žitima, ali ječam je bolje podneo loše vremenske uslove od pšenice - navodi Denčić. - Ječam, naime, ima bolju genetsku predispoziciju kada je u pitanju bokorenje, a baš u tom osetljivom momentu, pšenicu je jako pogodio pad temperature.
Ječam se, kako objašnjava Denčić, gaji za potrebe pivarske industrije, a takođe i kao stočna hrana, najčešće u centralnoj Srbiji. Oko pola površina zasejano je pivarskim ječmom, dok je drugu polovinu od 100.000 hektara zauzeo stočni ječam.
- Prinos i jednog i drugog je dosta dobar - zadovoljan je Denčić. - Kreće se, prema prvim rezultatima, između pet i devet tona po hektaru, ali naravno, sve zavisi od agrotehnike koja je primenjena na pojedinoj parceli, od kvaliteta zemljišta i mnogih drugih uslova.
Ječam je, za razliku od pšenice, kako naglašava Denčić, sav zasejan u optimalnom roku, tako da je i to imalo značajan uticaj na formiranje prinosa.
- Naši ogledi su takođe pokazali dobre rezultate, ali ne može se na osnovu oglednih polja procenjivati kompletan rod - jasan je Denčić. - Samim tim, teško je reći kakav će rod biti na kraju, kada kombajni privedu kraju žetvu ječma i kada se prebace na veći posao, odnosno, kada pređu u njive sa pšenicom.
PŠENICA DOBRA
ŽETVA pšenice, najznačajniji posao za ratare ukoliko ne bude bilo kiše i hladnog vremena, mogla bi da počne do kraja nedelje.
- Trenutno je vlažnost pšenice oko 19 odsto, pa će, samim tim, ratari čekati da padne na ispod 14, kako ne bi plaćali sušenje - objašnjava Denčić. - Vlažnost može da padne vrlo brzo, ukoliko su dani topli. Noći su, međutim, još uvek prilično hladne.