Oglodano 150 stabala
06. 03. 2017. u 06:37
U Čortanovačkoj šumi dabrovi gotovo istrebljena vrsta. Nove vrbe se mogu zasaditi, a glodare treba sačuvati
Par dabrova se odomaćio na levoj obali Dunava
ČORTANOVCI - Šumara Živana Pašića, iz Nacionalnog parka "Fruška gora", u redovnoj kontroli Čortanovačke šume, iznenadio je prizor od 150, što načetih, što srušenih stabala drveća. Po načinu "obrade", odmah je shvatio da to nisu učinili ljudi, već da je delo dabrova koji su se pre nekoliko godina ovde nastanili.
Na levoj obali Dunava, u blizini Čortanovaca, kako tvrdi Pašić, već četiri godine u prirodi uživaju dva dabra - mužjak i ženka.
- To je par dabrova koji je živeo sa svojim mladuncima, ali kad su napunili godinu dana, napustili su ih i naselili se na desnoj obali Dunava. Mladunci nisu toliko aktivni kao ovi na levoj strani reke, koji su oglodali oko 150 stabala vrbe prečnika od 10 do 30 santimetara. Uglavnom jedu vrhove vrbe, jer su im slatki i tako ih ostavljaju - priča ovaj dobar poznavalac prirode, koji je ubrzo i pronašao njihovu jazbinu u šumi.
Dabrovi spadaju u vrstu biljojeda i ne hrane se ribom, a osnovna odlika im je da prave brane preko zime.
- Ovde ne možemo govoriti o nekoj šteti, jer je to proces koji se dešava u prirodi. Stabla se mogu obnoviti i zasaditi, a dabrovi se ne nastanjuju često u ovim krajevima. Ovaj par može se videti samo noću, tada su najaktivniji. Ja sam imao tu priliku i sreću - veli Pašić.
U ovom delu šume postoji lokalitet pod nazivom Dabar koji se nalazi između Nacionalnog parka i sela Čortanovci. On svedoči da su nekada ovde boravili ovi glodari, koji su pre više od stotinu godina istrebljeni.
- Prema mojim pretpostavkama, ovi su došli Dunavom iz Češke, ili Mađarske. Kolege su mi javile da su par dabrova primetili i kod Neština. Poznato je da ove životinje stnište imaju u specijalnom rezervatu prirode "Zasavica", ali su tamo dospele tako, što su donete i nisu došle prirodnim putem - naglašava naš sagovornik.
U LOV ZBOG KRZNA I MIRISA
DABAR dostiže težinu i do 35 kilograma. Živi uz mirne vode, rečne rukavce i jezera sa obalama obraslim listopadnom šumom i grmljem. Zbog cenjenog krzna gotovo je istrebljen. Prema nekim podacima, Rimljani su ga zbog žlezde koja se nalazi ispod repa, koristili za proizvodnju mirisa.
Joca Dopisnik Belosvetski
06.03.2017. 07:25
Ocigledno je da ima jos ludih osoba u Srbiji pa su dozvolili da se uvezu glodari koji cine velike stete po svetu pa sada i kod nas. Te glodare treba odmah unistiti i ostaviti sume da rastu prirodno, U Juznoj Americi su uvezli Dabrove pa ih sada pokusavaju da ih potamane jer su im unistili citave komplese suma. To su velike stetocine i ne treba imati milosti. Nikome nisu dobro doneli. To je kanadska zivotinja koja zivi u divljini gde nema coveka okolo.
@Joca Dopisnik Belosvetski - Sta mislis o sebi posle ovoliko dislajkova? :DJa se ne bih trudio komentarisati da sam na tvom mestu, ne ide to bas svakom... ;)
Potpuno se slazem sa autorom clanka.Ako budemo polazili od toga da je zemlja samo za nas a da sve druge trebamo unistiti jer nam cine stetu, zemlju cemo pretvoriti u pustinju. Nista na zemlji nije Bog stvorio suvisno, sve ima svoj smisao i znacaj, samo sto ne znamo uvek kakav je taj znacaj, ali ne pokusavajuci da saznamo unistavamo ih.Siguran sam da cak i komarci trebaju inace ih Bog ne bi stvorio, a kamoli drge vrste.Potrujemo insekte, i pomru od gladi ptice koje im se hrane i tako redom.
Komentari (3)