Država samo – zarađuje

V. ĆIRIĆ

20. 02. 2017. u 08:28

Slobodna zona u Pirotu lane ostvarila promet koji premašuje 800 miliona evra. Kompletna infrastrukturna opremljenost privlači sve više preduzeća

Држава само – зарађује

U pirotskoj slobodnoj zoni posluje više od 100 najrazličitijih firmi, čak i iz Bugarske, Grčke i Turske

SLOBODNA zona u Pirotu je lane ostvarila promet koji premašuje 800 miliona evra, što je rekord među srodnim privrednim subjektima u Srbiji.

Polovina te sume ostvarena je od izvoza, a impozantnu svotu deviza - koja je značajna i za mnogo veće ekonomije od naše - ostvarilo je stotinu trgovinskih i 19 proizvodnih preduzeća, među kojima dominira francuski i svetski gigant "Mišlen", sa pogonima "Tigar tajers" u kojima proizvodi gume za automobile.

Direktor perjanice na krajnjem jugoistoku Srbije i predsednik Grupacije srpskih zona Dragan Kostić kaže da se ovakav vid poslovanja širi u svetu, ali i u Srbiji, jer državu bukvalno ništa ne košta ništa: ne daje subvencije za otvaranje radnih mesta, a ubira poreze i ostale dažbine iz poslovanja preduzeća.

- Kada smo počeli da radimo, bili smo treći u Srbiji, a posle nas ih je otvoreno još desetak. Nastojimo da pružamo kompletne usluge našim korisnicima, koji upravo zbog toga mogu u potpunosti da se posvete osnovnoj delatnosti. Jer, mi brinemo o kompletnoj logistici, kao što su transport i carinska dokumentacija, te o svim ostalim uslugama koje su van delokruga rada preduzeća - objašnjava Kostić, navodeći da su im uzori u Francuskoj i u Dubaiju.

Kaže i da se pirotska zona od osnivanja stalno širila - otkupom privatnog zemljišta - pa se sada prostire na 122 hektara koji su infrastrukturno kompletno opremljeni, a budućim korisnicima se placevi ne ustupaju, već prodaju.

* Dragan Kostić

- Upravo je infrastruktura primamljiva za mnoga preduzeća, jer nema potrebe da gube vreme po raznim šalterima gde se rešava pitanje kanalizacije, struje, vode, telefona, puteva, prilaza... U toku je i postupak za proširenje, kako bismo napravili takozvani intermodalni terminal. To znači da će se sva roba direktno iz kamiona utovarati na vagon ili obrnuto, a pomenuti logistički centar prostiraće se na 38 hektara. Godišnji kapacitet je projektovan za 25.000 kontejnera, a trenutno je to samo 1.100, uz 1.500 vagona. U ovom projektu učestvuje i Ministarstvo privrede, ali i lokalna vlast koja je i deoničar u Zoni - napominje Kostić.

Osim pomenutog "Mišlena", među velikim proizvodnim preduzećima koja ovde rade su "Tigar" i "D kompani", a među poslednjim proizvodnim preduzećima koja su ovde podigla svoje pogone je i bugarski "Ireli", koji prerađuje bukovinu, te izrađuje dečje igračke za "Ikeu".

I onaj ko bude kupio preduzeće "Aha Mura - Prvi maj" u stečaju će takođe raditi pod okriljem Zone, u kojoj je pomenuta firma, a među onima koji trguju iz ovog dela Pirota su mnogi brendovi iz susedne Bugarske, Grčke i Turske.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije