Lopovi rogove prodaju u Kini

N. SUBOTIĆ

21. 01. 2017. u 14:15

Poslovodstvo JP “Vojvodinašume” suočava se sa ogromnom štetom od nove vrste kriminala. Šteta na godišnjem nivou oko tri miliona dinara

Лопови рогове продају у Кини

Foto D. Dozet

KRAĐA odbačenih jelenskih rogova postala je unosan biznis, a šteta koju zbog ove nove vrste krađe, od novih kriminalaca - rogokradica - pretrpe “Vojvodinašume”, kako upozorava Branislav Stankov, pomoćnik direktora ovog preduzeća zadužen za lovstvo, dostiže i tri miliona dinara godišnje.

Vojvodinašume” gazduju sa ukupno 17 lovišta, u kojima gaje više od 10.000 jedinki krupne divljači, a u osam lovišta gaje 5.802 grla jelenske divljači, gotovo 80 odsto fonda ove divljači u Srbiji.

Prirodni ciklus života jelena, kako objašnjava Stankov, takav je da oni svake godine od 15. februara do 15. marta odbacuju “staro” rogovlje i tada počinju da im niču novi, bogatiji rogovi, koji su u punoj lepoti krajem jula i početkom avgusta.

- O tome kolike je razmere krađa rogova dostigla, najbolje ilustruje to što smo za novac, koji bismo dobili prodajom ukradenih rogova, mogli da obezbedimo hranu za divljač u svim našim lovištima za godinu dana - jasan je Stankov. - Zakon je savršeno jasan, jer je odbačeno rogovlje jelena koje gajimo u našim šumama, isključivo vlasništvo našeg preduzeća, pa se krađa rogova tretira i kao lovokrađa ili ribokrađa. Pojavili su se, međutim, pre dve godine, pojedinci koji otkupljuju odbačeno rogovlje, ali ne od nas, kao legalnih vlasnika, već od onih koji ilegalno ulaze u lovišta i kradu ih. Otkupljivači ih, koristeći određene “rupe” u propisima, izvoze u Kinu.

Ovaj problem, kako kaže Stankov, najizraženiji je upravo u lovištima, gde “Vojvodinašume” imaju najviše jelenske divljači - “Kozara” i “Apatinski rit”, koja imaju veliku površinu, nešto manju od 19.000 hektara, tako da ih je teško obezbediti čuvarskom službom.

- U lovište nam uđe i po 20 ljudi sa baterijskim lampama, rasporede se u “strlece” i počinju da “češljaju” i kupe rogove, pažljivo pazeći da vrednost prikupljenih rogova ne bude viša od 10.000 dinara, kako ne bi potpadali pod udar policije.

Svi proizvodi od divljači - meso, koža, pa i rogovlje, kako napominje Stankov, mogu da se izvoze samo uz odgovarajuću dokumetaciju, odnosno, sertifikat o poreklu i ostale dokumente veterinarske inspekcije.

- Koliko nam je poznato, ove dokumente niko nije ni tražio, a ni dobio, tako da smo gotovo sigurni da rogovi izlaze iz zemlje pod nekim drugim imenom - ukazuje Stankov. - To je, takođe, posebna vrsta ilegalne delatnosti, koja bi mogla da interesuje nadležne organe.

VIJAGRA

UPUĆENI tvrde kako se rogovi jelena u tradicionalnoj kineskoj medicini koriste slično, ili čak kao “surogat” rogu nosoroga, od kojeg se prave razni preparati za jačanje potencije kod muškaraca. Samim tim, nije isključeno da se za te namene koriste i rogovi jelena iz šuma u Vojvodini.

KILOGRAM ROGOVA 20 EVRA

VOJVODINAŠUME”, kako veli Stankov, rogove koje prikupe njihovi radnici plasiraju u izvoz, a takođe, prodaju ih i na domaćem tržištu, zanatlijama i firmama koje od njih izrađuju lovačke suvenire - stolove, stolice, vešalice, drške za noževe, dugmad...

- Podeljeni su prema težini, a samim tim i ceni, u tri kategorije - predočava Stankov. - Najskuplji su najveći rogovi, teži od tri kilograma, koji se plaćaju 20 evra po kilogramu, oni od kilograma do tri kilograma su 15 evra, dok se oni do kilogama težine plaćaju 10 evra.



Pratite nas i putem iOS i android aplikacije