Stižu ledolomci iz Mađarske

N. SUBOTIĆ

15. 01. 2017. u 15:13

Stručnjaci ukazuju na opasnosti koje nosi zaleđeni Dunav, odleđivanje kad stignu brodovi iz Mađarske. Ne preti nam katastrofalna ledena poplava poput one koja je bila 1956. godine

Стижу ледоломци из Мађарске

Foto: D. DOZET

LEDENA barijera kod Apatina i Dalja se pokrenula, ali, kako kažu u “Vodama Vojvodine”, led trenutno zaustavlja na delu Dunava kod Bačke Palanke, uzvodno od Plavne. Upravo zbog toga, a da ne bi došlo do zabrinjavajućeg gomilanja leda koji može prouzrokovati i ledene poplave, u nedelju je, na sastanku predstavnika Srbije, Hrvatske i Mađarske u Somboru, dogovoreno angažovanje mađarskih ledolomaca na tom potezu Dunava.

U skladu sa međudržavnim sporazumom, kako preciziraju u “Vodama Vojvodine”, ledolomci će iz Mađarske krenuti u ponedeljak, biće usidreni u Vukovaru, a delovaće u skladu sa stanjem na terenu i prema procedurama predviđenim sporazumom. Na području Novog Sada, usled očekivanog lomljenja leda ledolomcima iz Mađarske, potiskivač “Sloga” biće spreman i delovaće ukoliko se ukaže potreba.

Stručnjaci takođe ukazuju na to da je najopasnije kada led “krene” i kada se na krivinama i u plićacima stvaraju ledene barijere. Tada može da dođe do poplava, daleko ozbiljnijih od onih u toplom delu godine. Kako kaže Mirko Galonja, stručnjak za odbranu od poplava, sa dugogodišnjim iskustvom, najveća opasnost, trentuno, preti plovnim objektima koji nisu na vreme uklonjeni sa vode.

- Vodostaj na Dunavu je nizak, tako da nam, zasada, ne preti opasnost od katastrofalnih poplava i prelivanja preko nasipa - objašnjava Galonja. - Naravno, i sada se led mora razbijati, i mora mu se omogućiti da plovi, odnosno, da imamo “ledohod”, kako bi se rizici sveli na najmanju moguću meru. Led je najopasniji upravo kada počne da se topi i kreće. Kada je cela reka okovana ledom, problema nema...

Za plovne objekte okovane ledom na obalama reka, međutim, kako kaže Galonja, kasno je, i gotovo je sigurno da će ona, ako već nisu, stradati kada se led pokrene. Tu spasa gotovo da i nema. Njih je trebalo na vreme izvaditi iz vode...

Problema sa ledom na Dunavu bilo je, kako podseća Galonja, i ranijih decenija, a najviše štete led je napravio davne 1956. godine, kada je došlo do katastrofalnih ledenih poplava u Mađarskoj, koje su “zakačile” i pogranični deo Srbije.

- Pamti se i led na Dunavu 1929. godine, 1940. godine, pa i 1954. godine, ali, najgore je bilo te 1956. kada su više od 50.000 hektara i brojna naselja bili poplavljeni u Mađarskoj, a ledena poplava je, kroz branjenu zonu, stigla i do Srbije - ukazuje Galonja.

O tome kakva je situacija sa ledom bila te kritične 1956. godine, najbolje, kako kaže Galonja, govori to što je angažovana čak i JNA, koja je bombardovala ledene barijere, a njihove inžinjerijske jedince postavljale su mine u led, kako bi ga pokrenule. Ni to, međutim, nije bilo od velike pomoći.

KRITIČNA MESTA NA Dunavu se led, kako ukazuje Galonja, najčešće gomila kod Apatina, kod Čivutskog rukavca, Vemelja i Petraša, Hulova, kod Novog Sada zbog stubova mostova, a takođe i ispod Novog Sada, kod Sremskih Karlovaca i Surduka.

- Tada su Mađari napravili flotu od 16 ledolomaca, koji su, dobrim delom, i danas u upotrebi, a i Srbija je sagradila svoja tri ledolomaca - “Čakor”, “Vučevo” i “Petrovaradin”. Glavni zadatak ovih ledolomaca bio je da spreče stavljanje ledenih barijera kada led krene da se topi, i da ga sinhronizovano “otprate” niz Dunav, do Đerdapa i granice - kaže Mirko Galonja.

Naši ledolomci, koji su bili u sastavu nekadašnje kompanije “Heroj Pinki” iz Novog Sada a zatim i “Dunav grupa agregata”, prema rečima Novice Cvetkovića, kapetana na Dunavu koji je radio u “Pinkiju” a zatim i u “Agregatima” sve do stečaja, međutim, nisu u pogonu još od 2012. godine, kada su pripremani za razbijanje leda koji je i te godine okovao Dunav, i potreban im je ozbiljan remont da bi mogli da rade.

- “Čakor” i “Vučevo” su vezani u Novom Sadu, pod hipotekom su i čeka se na njihovu prodaju - objašnjava Cvetković. - Velika je šteta što se dopustilo da oni tako propadaju, jer su to pravi ledolomci, građeni upravo za Dunav, nabavljeni početkom šezdesetih godina u Mađarskoj, sa pancirnim limovima i ekscentričnim tegovima na krmi i pramcu, koji ljuljaju ceo brod i tako lome led do samog dna reke. Da su oni u pogonu, pomoć iz Mađarske, koja će, verovatno, biti skupo plaćena, ne bi nam bila potrebna.

ODBRANA

REDOVNA odbrana od zagušenja ledom trenutno, kako preciziraju u “Vodama Vojvodine” sprovodi na 708 kilometara Save, Tise i banatskih vodotoka, a vanredna na 104,7 kilometara Dunava. Debljina leda je od pet do 15 centimetara. U ovom preduzeću, takođe, ukazuju da nisu nadležni za bezbednost i stanje plovila, pristana i splavova, koji se nalaze u koritu reke.


Pratite nas i putem iOS i android aplikacije