Ptičji grip ne preti ljudima
07. 12. 2016. u 08:10
Virus H5N8, od kojeg su uginuli labudovi, ne "udara" na čoveka. Moguć prenos na domaću živinu, potrebna prevencija
VIRUS ptičjeg gripa H5N8, koji je prouzrokovao uginuće labudova u Specijalnom rezervatu prirode "Koviljsko-petrovaradinskom ritu", nije opasan za ljude. To znači da bolest ne može da se prenese sa divljih ptica na ljude. Međutim, i pored toga situacija na terenu se svakodnevno prati, a nadležne službe su u stalnom kontaktu i razmenjuju informacije.
To je povodom pojave ptičjeg gripa u severnoj pokrajini izjavio dr Mioljub Ristić iz Instituta za javno zdravlje Vojvodine, ističući da nema potrebe za preduzimanjem bilo kakvih akcija kada je reč o ljudima.
- Situacija se prati, jer ukoliko virus dugo postoji, može se dogoditi da mutira - objašnjava naš sagovornik. - Očekuje se da ovaj H5N8, koji je utvrđen, neće mutirati, tako da nikakva opasnost za ljude ne postoji.
Novih slučajeva uginuća divljih ptica izazvanih ovim virusom zasad nema, a kako bi se eventualno širenje zaraze svelo na najmnju moguću meru, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je Upravi za šume Ministarstva poljoprivede predložio da se privremeno obustavi lov na ptice divljih staništa, čija sezona traje do 28. februara 2017. godine. O tome da li će lov biti obustvaljen, u kojim lovištima i dokle će trajati, odluku donosi Ministarstvo poljoprivrede.
Ipak, virus može da se prenese na pernate domaće životinje, te su uzgajivači živine upozoreni da su dužni da veterinaru ili veterinarskom inpsektoru prijave svaku sumnju na bolest. Pored toga, predviđene su i preventivne mere, kao što su postavljanje dezinfekcionih barijera na ulazima i izlazima sa gazdinstva, a unutar zaraženog područja zabranjen je promet živine, ptica i jaja.
VOJVODINA KORIDOR
PODRUČJE Vojvodine nalazi se na afričko-evroazijskom migratornom putu ptica selica, a takođe i u sredini koridora koji vodi ka dva geografska mesta koja najbliže povezuju kontinentalnu Evropu i Afriku: Bosforski moreuz i Jadransko more. Početkom decembra ptice vodenih staništa (patke, guske, labudovi, gnjurci, štakare, šljukarice i druge) završavaju jesenju seobu i počinju zimovanje. U Vojvodini pronalaze staništa za zimovanje, odnosno obale naših reka, slatinske livade, bare, ribnjake, uz dovoljno dostupne hrane i mir.